Energetska kriza u nekim zapadnoeuropskim zemljama postaje i potencijalni javnozdravstveni problem. Naime, visoki troškovi grijanja prinudili su stanovnike da štede na grijanju, pa su im domovi hladni. A to utječe na zdravlje ljudi, pogotovo starijih osoba, ali i mlađih kroničnih bolesnika.
Za stolom u kaputima
- Grijanje uopće ne palimo jer su nedavno poskupjeli plin i struja. Nismo sigurni koliko će nas sada koštati grijanje i ne možemo si dopustiti luksuz da riskiramo. Previše strahujemo od visine računa – rekla je za BBC 27-godišnja Mic Fifield, koja boluje od Ehlers-Danlosova sindroma, koji u njezinu slučaju uzrokuje kroničnu bol i upale kostiju. Zbog te dijagnoze, Mica ne radi, a njezin suprug radi na pola radnog vremena kako bi se brinuo za nju.
Zbog toga Mica kalkulira sada sa svim troškovima, pa kad u sklopu terapije ode na bazen, ondje se istušira toplom vodom umjesto doma. No, za nju je najopasnija hladnoća u kući zbog štednje jer će joj to sigurno pogoršati zdravstveno stanje, ali nema izbora.
BBC u svojoj reportaži ističe kako je priča Fifieldovih o teškoćama samo jedna od milijuna priča koje će se vjerojatno pojaviti ove zime jer zbog sve većih računa za gorivo i struju mnogi ljudi diljem svijeta mogli bi biti prisiljeni donositi teške odluke o tome kada će i hoće li uključiti grijanje.
Procjenjuje se da 36 milijuna ljudi u Europi ne može održavati svoje domove dovoljno toplima još od 2020. godine, a ove godine broj takvih građana će se zbog energetske krize sigurno višestruko povećati. Zdravstvene posljedice svega toga nisu beznačajne. Znanstvena istraživanja pokazuju da su hladni domovi štetni za njihove stanare, a ponekad čak i smrtonosni. Postoji veći rizik od moždanog udara, respiratorne infekcije, padova ili drugih ozljeda zbog smanjene snage i spretnosti ljudi na niskim temperaturama. Hladni domovi mogu imati i kratkoročne i dugoročne posljedice za zdravlje, dobrobit, pa čak i njihove životne mogućnosti.
Na zapadu Europe su stoga i neke dobrotvorne organizacije već usmjerile svoja nastojanja i sredstva kako bi pomogle najugroženijima da im svaki tjedan plate bar nekakvo grijanje. Neke organizacije planiraju podijeliti pakete tople odjeće ili pripremiti tople javne prostore u koje će ljudi moći doći, ako mogu, kako bi izbjegli hladnoću u svojim domovima, piše BBC. U tim udrugama ističu kako znaju starije ljude koji su odlučili cijelu zimu držati isključeno grijanje.
- Vidimo i cijele obitelji kako sjede za stolom u kaputima. To je realnost - dodao je Paul Doherty iz organizacije Foodstock.
Neki zdravstveni stručnjaci istaknuli su za BBC da taj problem postaje javnozdravstveni i da ga se ne smije ignorirati. A to smatraju i naši stručnjaci.
- Stariji su najosjetljiviji na hladnoću. Kod njih se događaju mnoge bolesti, a onda uz to i slabija cirkulacija. I zato smo svi svjedoci da su naši bake i djedovi uvijek nosili koju vestu više. Stariji ljudi se trebaju utopljavati jer zbog slabije cirkulacije teže podnose niske temperature. Moramo reći da je za takve ljude optimalna sobna temperatura 24-25 stupnjeva – ističe dr. Inoslav Brkić, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Sisačko-moslavačke županije, te dodaje da zbog toga nekih općih pravila o temperaturi u kućama i uredima, zbog štednje, ne smije biti.
U Engleskoj 10% više smrti
- Znam da energenti poskupljuju, no mora se naći način da se o starijima brinemo kako treba i da im je ugodno toplo. Vlažne i hladne kuće nose različite opasnosti, u nekima će se množiti i plijesni, koje su također opasne za čovjekovo zdravlje. Štednja može biti i najskuplja, jer će se stare osobe razboljeti, pa će rasti i zdravstveni troškovi jer će se kod njih bolesti pogoršavati, a ne daj bože da dobiju upalu pluća ili što slično. Dakle, trebamo biti ljudi, racionalni u svemu tome, i ne možemo samo reći da će temperatura biti 17 stupnjeva, a znamo da osoba od 80-90 godina ne može i ne smije biti u takvim životnim uvjetima – naglašava dr. Inoslav Brkić.
U razdoblju 2020.-2021. u Engleskoj je zabilježeno 63.000 smrtnih slučajeva tijekom zime, od kojih se, prem procjenama, 10 posto može pripisati hladnim domovima, objavljeno je u posljednjem izdanju časopisa Marmot Review. Koliko će energetska kriza povećati taj broj i postotak nitko ne može predvidjeti.
VIDEO: Duga u Grebaštici
Lako nama penzićima u Osijeku i Zagrebu kad imamo tramvaje. Dva-tri kruga po gradu i problem riješen.