Iako su u Hrvatskoj od COVID-19 umrla 5162 građanina, spuštanje broja zaraženih mnogi su shvatili kao da virusa više nema i prepustili se tulumarenju i masovnom okupljanju, od sudaca, poduzetnika, ugostitelja do studenata. Unatoč nacionalnoj preporuci da se svi srednjoškolci vrate u škole dva tjedna nakon povratka osnovnoškolaca, Zagreb sve srednjoškolce vraća u škole danas, kao i Ličko-senjska županija, najmanja i najrjeđe naseljena županija s nešto više od 44 tisuće stanovnika. Zagreb, s više 807 tisuća stanovnika, ima srednjoškolaca gotovo kao Lika stanovnika, više od 35 tisuća. Je li popuštanje mjera preuranjeno, pitali smo epidemiologa Branka Kolarića.
Veća gužva u tramvajima
– Generalno nisam bio za prelazak na A modele nastave, osobito srednjih škola, iako sad imamo manji broj zaraženih, jer je moguće da se taj broj s povratkom u škole brzo ponovno poveća. Mi još nemamo detektirane nove sojeve virusa koji se brže šire, a u zemljama u kojima su detektirani brže se šire i među školarcima i u javnom prijevozu. Mjere uvedene krajem studenog dale su učinka i volio bih da smo procijepili više ljudi prije popuštanja mjera jer nam se može dogoditi da dođu novi sojevi pa da imamo još jedno ubrzanje epidemije na proljeće. Mislim da se moglo pričekati još dva tjedna s otvaranjem srednjih škola jer se učinak otvaranja osnovnih vidi za dva, tri tjedna. Naravno, manji je rizik širenja epidemije u rijetko naseljenoj Ličko-senjskoj županiji u odnosu na Zagreb. Ne znam što bi se dogodilo da su srednjoškolci u Zagrebu ostali još dva tjedna online jer oni čine dobar dio javnog prometa – kaže Kolarić.
Podsjetimo da je početkom školske godine u cijeloj zemlji bilo tek 117 zaraženih, a da smo krajem listopada imali gotovo 3000. Kolarić dodaje da se može dogoditi, sada kada imamo manji broj zaraženih, da porast krene sporo pa se naglo ubrza, napominjući da smo još u zimskim mjesecima kada se respiratorne bolesti efikasnije prenose nego kad je toplije i kad smo na otvorenom. Na pitanje o tulumarenju i masovnom okupljanju splitskih sudaca, poduzetnika i studenata kaže:
– Nemam komentara na to. Zaista neumjesno. U situaciji kada smo uložili puno truda i energije da suzbijemo epidemiju, imamo više od 5000 tisuća mrtvih, zaustavili smo dio ekonomije i sad se takvim postupcima poništavaju učinci toga. Studenti su mladi i buntovniji, no osobito od starijih nije primjereno da krše mjere.
Spriječiti eksperimentiranje
Je li realno da će do kraja ožujka biti procijepljeni svi stariji od 65 godina, kojih je oko 750 tisuća, te kronični bolesnici?
– To izgleda preambiciozno s obzirom na broj doza koje dobivamo. Bilo je planirano da ćemo dobivati 200.000 doza cjepiva tjedno, a sada do kraja veljače treba doći 150.000 doza. Nadam se da će EU ispregovarati dobavu veće količine cjepiva, ali teško da ćemo procijepiti milijun ljudi do Uskrsa – kaže Kolarić.
Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matice umirovljenika Hrvatske traže od Nacionalnog stožera da do daljnjega ograniči cijepljenje AstraZenecinim cjepivom na ljude do najviše 65, odnosno 60 ili 55 godina, kako bi se spriječilo eksperimentiranje sa starijim građanima, bar dok AstraZeneca provodi dodatna istraživanja. Kolarić smatra da su cjepiva mRNK precijenjena s učinkovitošću od 90 do 95% i da će se pokazati njihova učinkovitost bliže 80%, a AstraZenece bliže 70%. Ako je neko cjepivo učinkovito za ljude do 55 godina, dodaje, učinkovito je i za starije od 65 godina.
– Preporuka je da se stariji cijepe jer je prema istraživanjima cjepivo AstraZenece spriječilo bolest u 60% slučajeva, ali nitko od onih koji su dobili bolest nije hospitaliziran niti je umro. Mislim da je bolje cijepiti se sada cjepivom niže učinkovitosti nego za tri mjeseca cjepivom više učinkovitosti – kaže.
>> VEČERNJI TV Branko Kolarić: 'Uvijek će biti teorija zavjera, ali u potpunosti je netočno da nije objavljen cijeli sastav cjepiva'
Ma koje su to gluposti s tim totalnim zatvaranjima... Kakva je razlika između Slovenije koja je bila u totalnom zatvaranju i npr. Švicarske koja je dugo bila bez mjera? Pa takva da je Slovenija među prvim zemljama po smrtnosti na svijetu, a Švicarska tamo oko 25 mjesta... Ili Belgja koja je još gora od Slovenije u usporedbi sa Švedskom?. Treba reći da smo i mi gori i od Švedske i od Švicarske... Sada bar imamo dovoljno istraživanja koja su pokazala da nema neke razlike između strogih i blagih mjera. Virus se širi bez obzira na to i seli se ovisno o migracijama ljudi... Što se tiče Hrvatske, vjerojatno je prokuženost puno veća nego što statistika pokazuje, pa zato imamo pad. Brojke su počele padati i prije uvođenja strogih mjera, pale bi i da su birtije radile...