STRATEŠKI POTEZ

Estonska predsjednica kandidirala proruskog političara za novog premijera

Kersti Kaljulaid
Foto: Facebook/Kersti Kaljulaid
20.11.2016.
u 15:31

Tri stranke koje planiraju stvoriti novu koalicijsku vladu nastavit će vanjsku i sigurnosnu politiku prošle vlade, što uključuje sankcije protiv Rusije te nastavak izdvajanja za obrambene troškove u NATO-u

Estonska predsjednica Kerti Kaljulaid je za mjesto premijera kandidirala Jurija Ratasa, novog čelnika tradicionalno proruske stranke lijevog centra koji je obećao da neće mijenjati vanjsku politiku te države koja je sve zabrinutija oko ruske agresije na njezinu regiju. 

Zabrinutost oko ruskih ekspanzionističkih ambicija na Baltiku i u istočnoj Europi se pojačala nakon što je za novog američkog predsjednika izabran Donald Trump koji je davao zbunjujuće poruke o NATO-u kojeg države baltičke regije vide kao glavnu zaštitu od Rusije. 

Ratas je dužnost čelnika Centrističke stranke preuzeo ovog mjeseca. Ta stranka pod dosadašnjim predsjednikom Edgarom Savisaarom nije kritizirala vanjsku politiku ruskog predsjednika Vladimira Putina te je imala dogovor o suradnji s njegovom strankom. Usprkos tome, stranka se ne protivi Europskoj uniji i NATO-u, te je slabije povezana s Rusijom nego stranke u Moldaviji i Bugarskoj. Podržava ju i ruska manjina u Estoniji koja čini četvrtinu njezinog stanovništva.

"Uvjerena sam da će Juri Ratas biti sposoban stvoriti snažnu vladu koja je voljna djelovati. Trenutno usmjerenje Estonije u vanjskoj i sigurnosnoj politici trebalo bi ostati isto, a to su mi potvrdile vođe svih triju stranaka", priopćila je predsjednica Kaljulaid.

Tri stranke koje planiraju stvoriti novu koalicijsku vladu složile su se da će nastaviti s vanjskom i sigurnosnom politikom prošle vlade, u što je uključena podrška sankcijama protiv Rusije te nastavak izdvajanja dva ili više posto BDP-a za obrambene troškove u NATO-u. 

Novu koalicijsku vladu pod Ratasom podržat će najmanje dvije manje stranke, te će imati ukupno 56 od 101 mjesta u parlamentu.

Estonija, Latvija i Litva su članice Europske unije i Eurozone, te ovise o svojim NATO saveznicama koje štite njihov zračni prostor. Od NATO-a očekuju da na njihove teritorije iduće godine pošalje kopnenu vojsku kako bi se ojačala obrana protiv Rusije.

>> Novi hladni rat je davno počeo, vodi se drukčijim metodama

Komentara 2

PR
Prekobrda
17:39 20.11.2016.

Izgleda da je EU obolio od kronicnog osipa, nazalost i neizljecivog, izgleda da je ce istu bolest dobiti i NATO (North Atlantic Terorist Organisation).

CR
CrniP
21:13 20.11.2016.

Jadni su oni kojima su Britanci saveznici...

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije