Stota obljetnica Prvog svjetskog rata u znaku je nove podjele karata na istoku Europe, sve je u znaku starih sila s autokratskim vođama koji posežu za nekadašnjim imperijalnim posjedima. Turski premijer Erdogan u pobjedničkom govoru nakon lokalnih izbora nije zaboravio zahvaliti “braći u Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Kosovu i cijeloj Europi”, a Srbiji koja počinje put prema EU Rusija izriče teške prijetnje: odmah će naplatiti dug za plin ako i pomisle pridružiti se sankcijama koje je izrekao EU.
Propagandni rat oko Ukrajine nastavlja se žestoko pa nekadašnji njemački kancelar Helmut Schmidt kaže da je “među povjesničarima sporno postoji li uopće ukrajinska nacija, Ukrajina nije nacionalna država”, a u beogradskoj Politici kolumnu je objavio ruski veleposlanik Aleksandar Čepurin, koji kaže kako će “asocijacija Ukrajine i EU donijeti ne samo gubitak neovisnosti (a vidimo kako okrutno europska birokracija zahtijeva podčinjavanje svojoj volji onih koji žele da se priključe EU), nego i gospodarski kolaps”.
“Okrutna europska birokracija” koja inzistira na temeljnim političkim pravima, na pravnoj državi i ljudskim pravima morat će, po svemu sudeći, malo popustiti barem kad je riječ o BiH, ne prepuštajući je tamošnjim elitama jer i osnovni kroj države napravljen je izvan nje. Pa bošnjačko vodstvo kažnjava kao veliki grijeh već samo spominjanje trećeg entiteta za Hrvate, dok razvijaju tijesne veze s Turskom. Kad je riječ o Srbiji, Aleksandar Vučić nastojat će maksimalno ubrzati putovanje u EU, ali pitanje je, slično kao i u Ukrajini, koliko to može ako se zamjeri Rusima.
>> Europska unija mora dati BiH drugi tempo u pregovorima za pristup
Nema nikakve sumnje da postoji ukrajinska nacija, ali je jedna od najmlađih slavenskih nacija, poput, primjerice, makedonske pa još uvijek pati od nekih dječjih bolesti nalik na, recimo, pubertetske svađe tinejdžera s roditeljima.