na dnu ljestvice

Bogate zemlje EU bore se za klinička ispitivanja lijekova, mi ih izbjegavamo

Mala Kristina s roditeljima ispred Klinike za tumore
Foto: Dalibor Urukalović/PIXSELL
10.12.2017.
u 21:45

U Poljskoj se 30% lijekova za liječenje zloćudnih bolesti osigurava iz kliničkih ispitivanja, u Mađarskoj i Estoniji ispitivanja je sve više

Jesu li se neki bolesnici kojima se humanitarnim akcijama prikuplja novac za liječenje u inozemstvu mogli liječiti u Hrvatskoj? Vjerojatno da, kad bi se kod nas provodilo više kliničkih ispitivanja lijekova. S 50-ak takvih ispitivanja godišnje, na dnu smo europske ljestvice.

Prednjače bogate zemlje poput Danske koja ima 18 kliničkih ispitivanja na 100.000 stanovnika, Belgija ima 12, Švicarska 11... Hrvatska je pri dnu sa dva ispitivanja, podaci su iz rujna 2014. godine, a iza nje samo su Portugal, Poljska i Rumunjska. S time da je Poljska u zadnje dvije godine znatno uzletjela pa se danas u njoj 30% lijekova za liječenje zloćudnih bolesti osigurava iz kliničkih ispitivanja. Mađarska i Estonija također su u uzlaznoj putanji.

Regrutacija pacijenata

U Hrvatskoj je stanje nepromijenjeno usprkos benefitima. Najmodernije terapije i postupci u kliničkim su ispitivanjima za bolesnike besplatni i bez čekanja, liječnici koji sudjeluju u njima imaju pristup najmodernijim informacijama i tehnologijama, bolnice koje ih provode bilježe manju stopu smrtnosti te imaju značajnu financijsku korist.

Primjerice, u Belgiji kliničkim ispitivanjima uprihođuju 13% budžeta u svim bolnicama. Kliničke studije predstavljaju izravne inozemne investicije; doprinoseći proračunu kroz poreze i davanja, osiguravaju radna mjesta za visokoobrazovane kadrove i preveniraju odljev mozgova. Između 50 i 70 ispitivanja godišnje, Hrvatskoj donosi između 20 i 30 milijuna eura. Da dođe do europskog prosjeka, trebala bi triput povećati broj kliničkih istraživanja. Interesa inovativne farmaceutske industrije ima jer Hrvatska ima dobro uređen zdravstveni sustav, što je odlika bivših socijalističkih zemalja, s vrlo obrazovanim i stručnim liječnicima, što omogućuje dobru “regrutaciju” pacijenata za klinička ispitivanja. Liječnicima u istočnijim regijama pa i našoj se čak i posebno plaća rad na kliničkom ispitivanju, za razliku od modela na zapadu gdje liječnici ne zarađuju od njih već im je to dio posla koji bolnici nosi prihod. No, kliničkih je ispitivanja malo, a razlozi su nepoticajna regulatorna, zakonska i fiskalna okolina. Nedostaje jasnih politika i strategija, proces ugovaranja je spor i kompliciran, a ni porezni sustav, koji pojede pola tzv. dodatne zarade koju liječnik dobije, nije motivirajući.

Lički medvjedi

– Sustav funkcionira, ali je spor, a brzina je ključna farmaceutskim kompanijama koje plaćaju istraživanje i kad vide da se odugovlači, idu dalje. Proces odobravanja ide sporo. Ispitivanja moraju ići u više bolnica istodobno, pa se treba potpisati ugovor sa svakom. Ravnatelji, imenovani po političkoj liniji, važu bi li to za njih bilo dobro ili ne, svi se pokušavaju zaštititi kao lički medvjedi pa se ništa ne događa, a pravnik ugovor spremi u ladicu – opisuje prof. dr. Radan Spaventi, izvanredni profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i redovni profesor na Odjelu za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci. Bio je na čelu povjerenstva što ga je u svom mandatu imenovao prim. Siniša Varga, s ciljem da se poveća broj kliničkih ispitivanja u Hrvatskoj.

– Cilj je bio namaknuti 2,4 milijarde kuna godišnjeg manjka u zdravstvu tako da se po 800 milijuna dobije iz europskih fondova, zdravstvenog turizma i kliničkih ispitivanja – podsjeća Varga, čije je povjerenstvo nastojalo objediniti ugovaranje za sve bolnice u jedan ugovor i da se ravnatelji onda bore da ono bude u njihovoj bolnici, kao što se bore bogate zemlje. Ministar prof. dr. Milan Kujundžić kaže, međutim, da je “krivica” podijeljena.

– U petak sam u Bruxellesu govorio o dostupnosti inovativnih lijekova u malim članicama. Manja je zainteresiranost farmaindustrije za manje zemlje. Zanima ih koliko imate pacijenata i hoćete li brzo moći kupovati te lijekove. Ravnomjerna dostupnost inovativnih lijekova bez obzira na veličinu zemlje, a posebno u fazi kliničkih studija, treba biti obveza EK. Da, mi trebamo biti proaktivniji i više se uključivati u studije. Ali, ne dopustiti kompanijama da biraju zemlje prema broju pacijenata, u tome sam dobio podršku EK i Vijeća ministara, pogotovo zemalja koje imaju sličan problem, Grčke, Malte... – kazao je Kujundžić.   

Pogledajte i galeriju: Ovo su simptomi raka crijeva na koje trebaju paziti i mlađe osobe

Mala Kristina s roditeljima ispred Klinike za tumore
1/5
 

Komentara 2

Avatar nekakav
nekakav
08:05 11.12.2017.

naravno, sad ćemo na temelju nesreća koja je zadesila na desetke roditelja, se jako senzibilizirati, i dati da se iz proračuna plaćaju skupi eksperimentalni lijekovi za rijetke i teške bolesti, a statistika nam jasno govori da se vrlo mali broj pacijenata izvuče, a i ti uglavnom privremeno. za svaki se život vrijedi boriti, ali nek onda te korporacije eksperimentalni lijek daju uz 99% diskonta, pa kad se utvrdi da djeluje, nek odrape cijenu koja će im povratiti troškove istraživanja i omogućiti lijepu dobit, na što imaju pravo. ono na što nemaju je da se profit temelji da državnim novcima, zato lijekovi i jesu skupi, jer se napada na mozak ljudi, da je država ta koja se treba brinuti o zdravlju građana, kroz obvezno zdravstveno osiguranje i još iz ostalih poreznih prihoda namaknuti sve troškove lijećenje. jednog dana, koji i nije tako daleko, liječenje bude privatizirano, pa će svi lijekovi imati ekonomsku cijenu, država će tu samo igrati na smanjenje ograničenja patenata, tj. generici će brže dolaziti na tržište (da, tržište, znate da ste vi doktorima mušterija, ne pacijent? i da su vaši organi roba?).

GE
geez
23:50 10.12.2017.

Kakva je ovo glupost? Sugerirate da bi trebali sluziti kao pokusni kunici za neispitane i mozda stetne lijekove, a sve u slijepoj nadi da 1. taj lijek moze pomoci, 2. nece naskoditi i 3. necete dobiti placebo.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije