Nakon osamostaljenja Crne Gore, u Srbiji se sve više osjeća radikalizacija političke klime koja bi, zbog opasnosti koju predstavlja za cijelu regiju, mogla otežati i hrvatski put u EU. Na djelu je i radikalizacija nekih srpskih političara. Pritom je znakovito da se i sam premijer Vojislav Koštunica okomio na Europsku uniju: on još crnogorski referendum stavlja pod znak pitanja, te odbija svaku suradnju s Bruxellesom pri razdruživanju dviju država.
U neslužbenim razgovorima Koštunica kritizira Uniju, koja je izručenje Ratka Mladića navodno nametnula Srbiji kao conditio sine qua non. Dnevnik Politika, koji je oduvijek odražavao raspoloženje u Srbiji, napisao je u svom komentaru: "Milo Đukanović je s pomoću međunarodne zajednice srpskoj eliti opalio žestoku pljusku."
"Unija nije fer", može se često pročitati u srbijanskim medijima, što pokazuje da je na meti te nove radikalizacije upravo EU. Koštuničin manjinski kabinet je uzdrman. Ministar vanjskih poslova Vuk Drašković maše monarhističkom zastavom i mogao bi istupiti iz vlade, što bi dovelo do prijevremenih izbora, na kojima bi nesumnjivo prevagnule radikalne opcije. U užarenoj atmosferi Koštunica očito namjerava preuzeti zapovijedanje vojskom. Slučajno ili ne, pred samo nekoliko dana carinici su na rusko-finskoj granici zaplijenili cijele pošiljke rastavljenih ruskih MiG-ova koji su namijenjeni Srbiji.
Niz "bočnih manevara", uglavnom izvan granica Srbije, trebao bi signalizirati da Beograd neće tek tako odstupiti od radikalnih zahtjeva. Na Kosovu su Srbi u četiri sjeverne općine proglasili "izvanredno stanje", najavljujući i jednostrane poteze za slučaj da kosovski Albanci potkraj godine proglase neovisnost. Dodatnu opasnost za stabilnost u regiji predstavlja najava referenduma o odcjepljenju Republike Srpske. Potpise zasad skupljaju nevladine udruge, ali iza toga stoji premijer Milorad Dodik.
Taj njegov skok prema novom srpskom radikalizmu predstavlja iznenađenje jer je do sada slovio za "goluba" i bio zagovaratelj pristupa Europskoj uniji. S druge strane, nedavni prilog londonskog "Timesa" o raspadu Bosne i Hercegovine na "Republiku Srpsku" i "Herceg-Bosnu" do 2020. godine nije iznenađenje i nije slučajno plasiran. To je preslika scenarija iz knjige "Unfinest hour" (Britanija i razaranje Bosne) Brendana Simmsa, koji je opisao rad britanskih obavještajnih čimbenika u Bosni.
Najnoviji razvoj u regiji pokazuje da neki krugovi očito ne odustaju od stvaranja nove ravnoteže sila. Nakon osamostaljenja Crne Gore i moguće neovisnosti Kosova, Hrvatska i druge susjedne zemlje morat će srednjoročno računati na radikalizaciju prilika u Srbiji.
