Čelnici država i vlada Europske unije razgovarali su jučer, na videokonferencijskom sastanku Europskog vijeća, o situaciji u Bjelorusiji i usvojili snažnu poruku protiv režima predsjednika Aleksandra Lukašenka, samo nekoliko sati nakon što je bjeloruski predsjednik u Minsku dao nalog snagama sigurnosti da razbiju i spriječe daljnje prosvjede na ulicama protiv onoga što bjeloruska oporba, prosvjednici, ali i Europska unija, smatraju prevarantskim rezultatima predsjedničkih izbora.
“Bez uplitanja izvana”
Lukašenkova zapovijed, o kojoj je vijest objavila bjeloruska novinska agencija Belta, tumači se kao najava eskalacije krize koja je u toj zemlji započela nakon spornih predsjedničkih izbora 9. kolovoza.
– EU se solidarizira s narodom Bjelorusije. Ne priznajemo rezultate izbora koje su objavile bjeloruske vlasti – rekao je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel i dodao nešto što je za zapadne saveznike važno jer ne žele biti percipirani kao da se izvana upliću u unutarnja pitanja zemlje tako bliske Rusiji.
– Prosvjedi u Bjelorusiji ne tiču se geopolitike. U prvom redu to je nacionalna kriza. Riječ je o pravu naroda da slobodno bira svoje vodstvo. O budućnosti Bjelorusije mora odlučivati narod Bjelorusije, ne Bruxelles, ne Moskva. Želimo izbjeći negativno uplitanje izvana – dodao je Michel.
GALERIJA Prosvjed protiv Lukašenka na ulicama Minska
U EU, ali i NATO-u koji se o krizi u Bjelorusiji ne oglašava toliko kao Unija, svi žele biti oprezni kako se ne bi ponovila situacija kao u Ukrajini, gdje su prosvjedi protiv predsjednika bliskog Rusiji uspjeli promijeniti vlast, ali ih je Rusija iskoristila za agresiju na Ukrajinu i ilegalnu aneksiju Krima te podršku separatistima u drugim dijelovima na istoku te zemlje. No, i s tim oprezom, Europska unija odlučna je u nepriznavanju rezultata izbora koji su percipirani kao lažni te u zalaganju za mirnu promjenu vlasti na način koji se dogovori u unutarbjeloruskom dijalogu. Videosummit Unije, na kojem je sudjelovao i hrvatski premijer Andrej Plenković, završio je i naglaskom da EU neće tolerirati nekažnjenu represiju nad prosvjednicima u Bjelorusiji. Zbog toga se uvode sankcije, premda još nije jasno protiv koga: hoće li ići i protiv Lukašenka osobno?
Procedura uvođenja sankcija traje, pa odgovora na to pitanje još nema, ali će ga biti uskoro.
– Radimo na uvođenju sankcija za sve koji su odgovorni za nasilje, represiju i lažiranje izbornih rezultata – rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Dodala je da Komisija usmjerava dodatnih 53 milijuna eura pomoći Bjelorusiji, ali ne kroz Lukašenkovu vladu i njezin proračun, nego kroz udruge civilnog društva, medije, zdravstveni sustav i kroz izravnu pomoć poduzetnicima u prevladavanju krize izazvane zbog globalne pandemije koronavirusa.
– S jedne strane pomažemo bjeloruskom narodu, a s druge moramo biti čvršći prema odgovornima za represiju i lažiranje izbora – dodala je predsjednica Europske komisije.
Uoči sastanka Europskog vijeća, bjeloruska opozicijska političarka Svetlana Tihanovskaja apelirala je na europske čelnike da ne priznaju “prevarantske predsjedničke izbore” nego da poštuju pravi izbor bjeloruskog naroda.
– Gospodin Lukašenko je izgubio sav legitimitet u očima naše nacije i svijeta – rekla je Tihanovskaja, dodavši da je ona prava pobjednica proteklih izbora. Ona sada želi da se novi izbori održe pod određenim oblikom međunarodnog nadzora.
Aleksandar Lukašenko predsjednik je Bjelorusije od 1994., a na izborima 9. kolovoza tvrdi da je osvojio novi mandat s 80 posto glasova birača, nasuprot 10 posto koliko je njegov režim izbrojio glasova za Svetlanu Tihanovsku. Nakon tih izbora sve je snažniji pritisak opozicije i građana na Lukašenka, a prosvjedi i štrajkovi zahvatili su velike industrijske pogone koji su važni za gospodarstvo i nad kojima je režim dosad imao čvrstu kontrolu. Prosvjednici traže od Lukašenka da odstupi s vlasti, no on to odbija.
Prosvjednici “divlji nacisti”
Valerij Cepkalo, bivši bjeloruski diplomat i poduzetnik koji je percipiran kao jedan od vođa oporbe, vjeruje da je Lukašenku na vlasti ostalo “još nekoliko tjedana, maksimalno nekoliko mjeseci”, izjavio je za Sky News.
Lukašenko je jučer izdao novu zapovijed policiji i snagama sigurnosti da razbiju i spriječe daljnje prosvjede na ulicama, a u njegovim izjavama osjeća se i novi pokušaj da predstavi prosvjednike kao rusofobe i zagovornike NATO-a i intervencije zapada. O prosvjednicima Lukašenko govori i kao o “divljim nacistima”. U zemlji u kojoj većina ljudi gleda pozitivno na Rusiju, Lukašenko pokušava minirati potporu naroda oporbenim zahtjevima tako što tvrdi da bi opozicija i prosvjednici zabranili ruski jezik i učinili pravoslavnu crkvu neovisnom od Ruske pravoslavne crkve. Vođe prosvjeda protiv Lukašenka tvrde da se tu radi o borbi naroda protiv diktatora, ali on to pokušava prikazati kao borbu proruskog i proturuskog tabora, smatra bjeloruski novinar i analitičar Franak Viačorka.
U svim zemljama gdje je zapad "uveo" demokraciju vlada blagostanje, teće med i mlijeko....