Digitalni porez ponovno je na stolu Europske komisije, sada kao izvjesna i potrebna opcija koja bi mogla pomoći financiranju europskog Fonda za oporavak, teškog 750 milijardi dolara. - Zajedno ulažemo u budućnost Europe - i vratit ćemo sve po poznatoj i dobro provjerenoj formuli kroz buduće proračune EU - rekla je Ursula von der Leyen u EU parlamentu te dodala kako će Komisija dodatno predložiti niz novih mogućih vlastitih izvora prihoda kojima bi se namirio fond i uspješno sklopio proračun.
Prednosti europskog tržišta
Komisija bi tako, procjenjuje se, mogla prikupiti oko 50 milijardi eura godišnje novim porezima u EU, koji bi uključivali porez na ugljik, porez na plastiku za jednokratnu upotrebu, proširenje sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova te europskim digitalnim porezom.
Fond za oporavak koji je Komisija predložila prošlu srijedu uključuje 500 milijardi eura ponuđenih državama članicama putem bespovratnih sredstava i 250 milijardi eura povoljnih zajmova, uz sedmogodišnji proračun EU ili višegodišnji financijski okvir od 1,1 bilijuna eura.
Thierry Breton, povjerenik za unutarnje tržište, potvrdio je da Europska komisija radi na prijedlogu novog digitalnog poreza za sve one koji posluju na jedinstvenom tržištu, pri čemu je i upozorio kako EK mora biti "vrlo oprezan" i nikako ne previše maštovit.
Prijedlozi Komisije oko planova za digitalni porez dobili su široku podršku europarlamentaraca, uključujući i Manfreda Webera, lidera Europske pučke stranke (EPP). Weber je digitalni porez naveo kao zasebno političko područje još dok je bio u kampanji da postane predsjednik Komisije tijekom europskih parlamentarnih izbora 2019. U priopćenju koje je Komisija objavila u srijedu navodi se da Komisija i dalje "aktivno podržava rasprave koje vode OECD i G20 te su spremni djelovati ako se ne postigne globalni dogovor". Potpredsjednik Komisije Maroš Šefčovič pojasnio je da je Europska komisija spremna sama uvesti porez ako ne bude sporazuma u sklopu OECD-a, za koji se nadaju da će bar načelan dogovor postići do listopada,Naime, digitalni porez već dugo je na meti Europljana, posebice agenda Margrethe Vestager, potpredsjednice Europske komisije, koja je u proteklom sastavu bila povjerenica za zaštitu tržišnog natjecanja. Već tada krenula je u bitku oko digitalnog poreza, za koji kaže da je u skladu s novom digitalnom ekonomijom jer moraju se modernizirati i porezi, koji trebaju biti fer te ih svi moraju plaćati prema istim pravilima i uvjetima.
EU je pristao da se taj porez osmisli kao dio međunarodnog rješenja u sklopu OECD-a, No, kako ti procesi traju, a s druge strane EU planira ogromne izdatke, digitalni porez bio bi idealan kao izvor novih prihoda. Za sad su svi prijedlozi oko novih poreza i nameta zapravo još ideje u razradi, a čini se da bi digitalni porez dobio većinsku potporu iako mu se neke zemlje poput Irske za sada protive. "Digitalni porez primjenjivao bi se na tvrtke s prometom većim od 750 milijuna eura i mogao bi generirati do 1,3 milijarde eura godišnje u proračun EU", dodaje se.
Pojedinosti i dalje nejasne
Austrijski povjerenik Johannes Hahn već je objasnio razloge zbog kojih bi velike tvrtke u Europi trebale dati svoj doprinos "s obzirom na koristi" od jedinstvenog tržišta. Te tvrtke imaju "mnogo veću bazu kupaca, lagan opskrbni lanac, u mnogim zemljama istu valutu i jedinstvene propise", objasnio je. Tvrtke štede troškove jednostavnim korištenjem jedinstvenog tržišta, dodao je. Stoga je dobivanje "skromne pristojbe za ovaj pristup nešto što smatramo poštenom ponudom". Hahn je još kazao:
- Države članice suočene su s teškim pregovorima jer će se pokušati dogovoriti oko ulaska u neviđene razine duga EU, ubrizgavanja dodatnih pola bilijuna eura bespovratnih sredstava u proračun EU i, vjerojatno, najvažnije transformacije vlastitih sredstava sljedećih desetljeća. Jedan od atraktivnih prijedloga je stoga novi porez na multinacionalne tvrtke. Hahn priznaje da su pojedinosti i dalje vrlo nejasne.
- Postoje samo ideje koje kruže uokolo - rekao je Hahn novinarima, prenosi Euractiv.
Hann je kazao da su rasprave tek započele, ali već je zadužio svoj tim da dizajnira taj namet, kao dio šireg izbora novih resursa koji je predložen državama članicama za financiranje Fonda za oporavak.
Francuska će ove godine, odlučeno je, naplatiti digitalni porez velikim tehnološkim kompanijama. Kako je kazao francuski ministar financija Bruno Le Maire, ovaj porez nikada nije bio legitimniji ili potrebniji. Stoga više neće čekati. Gotovo 140 zemalja iz Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) pregovara o definiranju poreznih pravila koje bi uzelo u obzir porast prihoda velikih tehnoloških tvrtki kao što su Amazon, Facebook, Apple i Google, jer ostvaruju prihode i u ostalim zemljama, a sjedišta registriraju u onima s niskim davanjima i zapravo ne plaćaju fer poreze.
Pariz je u siječnju ove godine ponudio odgodu uvođenja tzv. digitalnog poreza od 3 posto na prihod digitalnih tvrtki pod pritiskom Washingtona koji je zaprijetio uvođenjem poreza na luksuznu robu iz Francuske. Ipak, zbog posljedica pandemije odlučili su da više nemaju vremena čekati procese na međunarodnoj razini. Uz Francusku, Španjolska, Italija i Austrija jasno su izrazile namjeru da napreduju s porezom na digitalne usluge.