Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) najavila je mirne prosvjede ako predstavnici Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja na sutrašnjoj sjednici COREPER-a - Odbora stalnih predstavnika vlada država članica Europske unije daju svoj glas za povećanje populacije vukova u EU. Tvrde kako je to suprotno interesima hrvatske poljoprivrede jer vukovi u Hrvatskoj posljednjih godina čine ogromnu gospodarsku štetu poljoprivrednicima.
Iz HPK kažu kako je do njih došla informacija da će se 15. svibnja u EU glasati o toj temi te da Republika Hrvatska za sada ne želi podržati prijedlog Europske komisije da se popisom priloga Bernske konvencije populaciji vukova status iz strogo zaštićene faune promijeni u zaštićenu faunu.
- Obrazloženje je da se ta tema još uvijek razmatra unutar Radne skupine Vijeća za bioraznolikost, kao i na nacionalnoj razini - u konzultacijama s stručnjacima nadležnog Ministarstva te da postoji zabrinutost kako trenutno znanje o populacijama vukova nije na istoj razini u EU - priopćeno je iz HPK.
Dodaju kako iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja kažu kako praćenje populacije vukova nije jednako u nekim biogeografskim regijama te kako je hrvatska populacija vukova važan dio dinarskih i balkanskih populacija koje se protežu i preko nacionalnih granica u zemlje izvan EU u kojima se ne prati situacija s vukom. I/ili je nacionalni status populacija vukova nepoznat ili se lov dopušta pa Hrvatska pažljivo razmatra prijedlog EK te čeka rezultati tih izvješća kroz Direktivu 2025. prije nego što se poduzmu ikakvi koraci u vezi s micanjem populacije vukova s popisa strogo zaštićene faune.
VEZANI ČLANCI:
- Hrvatski poljoprivrednici razočarani su stavom Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja koje se na ovaj način oglušilo na probleme terena i našeg sektora. Smatramo da je ovo nedopustivo jer smo nedavno na Sajmu poljoprivrede u Gudovcu, na okruglom stolu pod nazivom Pojeo vuk magare, s predstavnicima spomenutog Ministarstva zaključili kako imamo zajednički interes te kako su zaštita ljudi i poljoprivrede od prioritetnog interesa. Zbog ovog neusklađenog stava sa hrvatskim poljoprivrednicima prisiljeni smo pozvati naše poljoprivrednike na prosvjed te pozivamo Vladu RH da prije glasovanja razmotri još jednom ovaj stav koji je protivan interesu stočarstva - priopćeno je iz HPK.
Iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja odgovaraju pak kako su sutrašnjoj raspravi na COREPER-u cilj smjernice za daljnji rad na prijedlogu Odluke Vijeća o stajalištu koje u ime Europske unije treba zauzeti u sklopu pripreme za sastanak Stalnog odbora Konvencije u pogledu podnošenja prijedloga za izmjenu dodataka II. i III. Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa, te da neće biti rasprave niti glasovanja oko samog sadržaja Odluke.
- Kako je rasprava o sadržaju odluke tek započela na razini Radne skupine za međunarodna okolišna pitanja – bioraznolikost (WPIEI Biodiversity), stav Republike Hrvatske je da se rasprava treba i dalje nastaviti na toj razini - objašnjavaju. Jednom kad se odluka Vijeća usaglasi na razini EU 27, što se očekuje krajem ove godine, tek onda će ona, ističu, značiti stav EU i njenih država članica prema razini zaštite vuka po Bernskoj konvenciji koja je, kao međunarodni sporazum za Europu kao kontinent iznad zakonodavstva EU.
>>> FOTO Mračna prošlost hrvatske tvrđave: Opsjedale su je navodno zmije, a plemić je zazidao kćer da mu čuva blago
- Ako bi se na Konvenciji donijela odluka o „snižavanju“ zaštite vuka, tada predstoji odlučivanje o njegovom statusu na razini EU Direktive o staništima. Tek tada se eventualne promjene mogu reflektirati i na domaće zakonodavstvo i promjenu razine zaštite vuka u Republici Hrvatskoj pa, zaključno, reakcija HPK nije osnovana jer predmetno nije tema sastanka - odgovaraju iz MINGOR-a na Večernjakov upit. Dodaju kako je upravljanje populacijom vuka kompleksna i osjetljiva tema.
- Već i danas postoje mehanizmi za dopuštanje interventnog odstrjela koje je ovo Ministarstvo u nekoliko navrata odobrilo. U Republici Hrvatskoj procijenjena su 43 čopora s 5-6 jedinki, a brojno stanje je fluktuirajuće s obzirom da je riječ o Dinarsko-balkanska populacija koju dijelimo sa zemljama od Slovenije do Grčke - kazali su iz resornog ministarstva.
Snježana Malić Limari iz WWF-a (Svjetske organizacije za zaštite prirode) Adria smatra da je neophodno kontinuirano i dosljedno pratiti populaciju vuka. U Hrvatskoj je nedavno donesen Nacionalni program praćenja stanja očuvanosti vuka koji će osigurati učinkovito praćenje stanja i osigurati potrebne podatke za potrebe ocjene stanja svakih šest godina, sukladno Direktivi o staništima, objašnjava ona. Također, standardizacija metodologije praćenja i transparentnost podataka među državama je vrlo važna, posebno s obzirom da npr. našu Dinarsko-balkansku populaciju vuka dijeli čak devet država.
- Nadalje, u tijeku je projekt LIFE BOLDWOLF koji se dotiče konfliktnih situacija vezanih za vuka, a u čiju su implementaciju uključeni i lovci. Trenutno se doima kako je populacija čaglja, lisice i jazavca daleko veća na područjima na kojima vuk nije prisutan, što nam govori o važnosti uloge vuka u prirodi - ističe Malić Limari. Iz WWF-a Adria kažu kako je od iznimne važnosti pojačati rad na preventivnim mjerama koje nisu iskorištene u punom obimu, odnosno mjerama za sprečavanje napada na stoku koje nisu široko provedene.
>>> FOTO Pogledajte spektakularne prizore polarne svjetlosti diljem Hrvatske: Bila je vidljiva na Pagu, Banovini, u Sisku...
- To je nešto na čemu svi zajedno trebamo raditi, posebno s obzirom na to da je u Hrvatskoj dostupna ruralna podmjera 4.4.1. za neproduktivna ulaganja povezana s ciljem očuvanja staništa velikih zvijeri te zaštite domaćih životinja od napada velikih zvijeri koja omogućava nabavu pastirskih pasa, električnih ograda i izgradnju nastambi za stoku za zaštitu od napada velikih zvijeri, vrlo slabo iskorištena. Važno je naglasiti da bi se oslabljivanjem zaštite vuka smanjila dostupna sredstva za poticaje poljoprivrednicima. WWF Adria već nekoliko godina ulaže napore baš na ovoj temi jer smatramo da je malim poljoprivrednicima potrebna pomoć u iznalaženju kombinacije mjera i načina zaštite svoje imovine, a time doprinosimo i zaštiti velikih zvijeri - napominju iz WWF-a Adria. Iz toga je, tvrde, jasno da se bolji rezultati mogu postići zajedničkim radom na unaprjeđenju upravljanja populacijom vuka nego ublažavanjem mjera zaštite.
- Što se tiče europskih zemalja, države nisu jednoglasne i kroz Vijeće Europske unije snažno se lobira da ne dođe do smanjenja zaštite. Države članice koje su najglasnije kad je u pitanju zadržavanje trenutnog statusa zaštite su Španjolska, Portugal, Grčka, Bugarska, Luksemburg, Slovenija. U nekim državama ministri zaštite okoliša podržavaju trenutni status kao što su Njemačka, Austrija, Belgija i Rumunjska. Švedska, Finska i Slovačka će sigurno podržati smanjenje zaštite - istaknuli su.
FOTO Plenković stigao u Vukovar: Pogledajte kako su ga dočekali DP-ovci
