Završit ćemo gradnju plinovoda Sjeverni tok 2 bez obzira na oponiranje SAD-a, ali ne znamo kada će biti zgotovljen, kazao je njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas u razgovoru s novinarima skupine listova “Redaktionsnetzwerk Deutschland”.
O našoj energetskoj politici odlučujemo tu u Europi, dodao je Maas odbacivši tako pritiske i sankcije SAD-a na projekt koji bi utjecao na europsko tržište plina, ali i ojačao ulogu ruskog predsjednika Vladimira Putina u Europi. Zna se da Putin osobno upravlja energetskom politikom Rusije, pa bi preko toga plinovoda, prema nekim mišljenjima, prije svega američkima, mogao utjecati na opskrbu plinom europskih zemalja, ali i na politiku u njima.
Ruski oporbenjak, koga su pokušali otrovati u Rusiji, a spašen je u Njemačkoj, Aleksei Navaljni pozvao je njemačke vlasti i EU da odustanu od plinovoda jer smatra da taj projekt osnažuje Putina. Plinovod prolazi dnom Baltičkog mora, od ruske obale pokraj San Peterburga do Njemačke. Zbog američkih sankcija gradnja plinovoda bila je obustavljena, a nedostaje još oko 50 milja cijevi da bude gotov. Rusija i Turska su u kratkom roku sagradili plinovod Turkish Stream, ali “Europa ne uspijeva pokazati onaj minimum neovisnosti i suvereniteta koji bi bio potreban za dovršenje projekta za nju jako povoljnog”, izjavio je Putin prije nekoliko dana govoreći videokonferencijom na godišnjem sastanku Valdai kluba.
Završetak toga projekta kojim bi se udvostručila izravna opskrba Njemačke ruskim plinom zakočio je Washington, ali mu se protive i mnoge europske zemlje ne samo Njemačke, i Francuske te Austrija, čiji je kancelar Sebastian Kurtz kazao kako je riječ o trgovinskom projektu koji ne treba povezivati sa željama ruske oporbe.
No i u Njemačkoj se, poslije trovanja Navaljnog, razvila rasprava o sudbini plinovoda. Njemačka kancelarka Angela Merkel podupire dovršetak projekta, ali je u posljednje vrijeme omekšala svoje stajalište. Naravno Moskva se zalaže za dovršenje projekta, a glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov postavlja i pitanje zašto se “politizira” Sjeverni tok 2 kada je to “trgovinski projekt u interesu Rusije i zemalja Europske unije”. No, pitanje je i treba li se Europa dodatno opskrbljivati plinom? Čini se da nema potrebu za novim plinovodom, jer Sjeverni tok 2 duplicira već postojeći plinovod ispod Baltika, odnosno Sjeverni tok 1, ali postoje i plinovodi koji iz Rusije vode preko Ukrajine i Bjelorusije do Europe.
Prema analizi ruske banke Renaissance Capital, koju prenosi Andrew E. Kramer u listu New York Times, postojeći plinovodi nisu dovoljno iskorišteni i bit će i idućih desetljeća korišteni ispod njihovih kapaciteta. Novi plinovod Sjeverni tok 2 imao bi kapacitet od 55 milijardi prostornih metara plina godišnje, ali plinovodi koji prolaze kroz Ukrajinu već sada imaju neiskorištenih 77 milijardi prostornih metara godišnje, a za koju godinu ta će neiskorištenost porasti na 102 milijarde prostornih metara plina godišnje. To su podaci koje ima i ruski opskrbljivač plinom Gazprom. Osim toga, postoje i plinovodi koji opskrbljuju Europu preko juga ili Crnog mora. Dakle, kome treba novi plinovod?
Svakako treba Moskvi ne samo kao izvor zarade već i kao politički instrument. Putinu nije toliko važno koliko plina ide u Europu, već mu je važna mreža plinovoda. Lideri u bivšim sovjetskim republikama i u istočnoj Europi ne samo što mogu podijeliti zaradu od plinovoda već promiču i prorusku politiku. Kada se neki lider iz tih zemalja previše približi Zapadu, cijena plina za njegovu zemlju poraste i smanjuje joj se isporuka plina, kao što se više puta dogodilo s Ukrajinom. Putin koristi plin kao političko oružje. I, kada se smanjuje dolazak plina u Europu preko Ukrajine ili Bugarske, onda to izaziva i određene napetosti na europskim tržištima.
Europski zagovornici projekta Sjeverni tok 2 drže kako će vezivanje Rusije za trgovinske sporazume pridonijeti umjerenijem držanju Moskve. SAD i europska osporavatelji projekta kažu kako je plinovod kao hobotnica koja povećava ruski utjecaj u Europi. Talijanski oporbenjaci drže kako će novim plinovodom osnažiti i njemački utjecaj unutar EU. Čini se kako u raspravi o plinovodu Sjeverni tok 2 ima više političkih nego ekonomskih razloga za njegovu (ne) gradnju. To znači da Europi više stvarno nije potrebna veća količina ruskog plina te da plinovode vide kao krakove ruske hobotnice koja već utječe na odluke čelnika bivših sovjetskih i istočnoeuropskih republika te koja bi mogla utjecati i na prorusku politiku u nekim zapadnim zemljama Europe.
ma hajde silvije.niste li nam i ti osobno i tvoji kolege iz ,,pluralne katoličke udruge iz austrije,, govorili dok se je sve što je vrijedilo u hrvatskoj prodavalo strancima da ,nije bitno tko je vlasnik,bitno je da se može kupit lijekove,hranu ,energente,,.nekako vjerujem da nikome u americi ne bi bio problem plinovod sjeverni tok 2 da američke tvrtke daju neku koncesijsku naknadu ruskoj državi i crpe plin iz rusije te ga tim plinovodom transportiraju u njemačku.ovako kad ruske tvrtke rade kompletan posao e to je već problem.toliko o ,,liberalima,,.........