Direktiva o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima (93/13/EEZ) ne sprečava države članice da u nacionalnom zakonodavstvu uvedu obvezu prema kojoj su trgovci obvezni vratiti potrošačima iznose primljene na temelju ugovornih odredaba koje se smatraju nepoštenima - odgovorili su iz Europske komisije na pitanje Gorana Aleksića, saborskog zastupnika snage i aktivista Udruge Franak, o tome je li moguće zakonskim putem naložiti bankama da vrate nepošteno stečeni novac svim klijentima na koje se to odnosi na osnovi presude Visokog trgovačkog suda u kolektivnom postupku protiv osam banaka koje su odobravale kredite u CHF.
Iz EK napominju da nacionalne mjere moraju biti u skladu s Ugovorom o funkcioniranju EU i općim načelima prava EU te skreću pozornost na Prijedlog direktive o udružnim tužbama za zaštitu kolektivnih interesa potrošača od 11. travnja 2018. kojom se želi se omogućiti priznatim neprofitnim subjektima kao što su organizacije za zaštitu potrošača da pokrenu tužbu kako bi se zaustavilo kršenje prava EU-a i kako bi potrošači dobili pravnu zaštitu kad je to potrebno.
- O prijedlogu trenutačno kao suzakonodavci raspravljaju Vijeće i Europski parlament koji je usvojio svoje stajalište u prvom čitanju 26. ožujka 2019. Tim prijedlogom Komisija nastoji riješiti pravne i praktične poteškoće s kojima se suočavaju potrošači kako bi dobili naknadu za štetu koju trpe u situacijama masovne štete, među ostalim u slučajevima kad su nacionalni sudovi već presudili da su odredbe koje su banke primjenjivale u svojim ugovorima s tim potrošačima nepoštene - podsjećaju u EK te napominju da je njihov odgovor stajalište službi Komisije na temelju dostupnih informacija, no nije i službeno stajalište EK o mogućem budućem hrvatskom zakonu.
- Samo Sud EU može donijeti obvezujuće tumačenje prava EU-a- zaključuju, no podsjećaju i da je Sud EU potvrdio da države članice mogu potrošačima omogućiti višu razinu zaštite od one koja je predviđena direktivom te kao primjer navode presudu od 15. ožujka 2012. u predmetu C-453/10 Pereničová, točka 34.
Aleksić, koji je upit EK poslao kao "prethodno pitanje" prije predlaganja zakonskog rješenja komentira:
- EU komisija dala je svojim odgovorom snažnu poruku hrvatskoj Vladi da je zakonsko rješenje moguće i da nema nikakvih zapreka da se svi oštećeni potrošači izvansudski obeštetete na temelju zakonske prisile prema bankama.
Iz Europske središnje banke su na upit o zakonu odvratili kako posredovanje u odnosima kreditnih institucija i njihovih klijenata nije u njihovoj nadležnosti:
- U skladu sa zakonom posredovanje u odnosima kreditnih institucija i njihovih klijenata ne svrstava se u naše nadzorne odgovornosti. U sklopu jedinstvenog nadzornog mehanizma zaštita potrošača u nadležnosti je država, uređena je nacionalnim zakonima te su za nju i dalje odgovorna nacionalna tijela, tako da ESB ne može poduzimati daljnje radnje u vezi sa zahtjevima koji se odnose na zaštitu potrošača - kažu u ESB, ali i napominju da se ovim odgovorom ne dovode u pitanja buduća savjetovanja s njima o prijedlozima propisa, kao i pravo ESB-a da o njima da mišljenje u skladu s člankom 127. stavkom 4. i člankom 282. stavkom 5. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
Aleksić je jedan od rijetkih saborskih zastupnika koji stvarno radi svoj posao: zastupa građane.