Europska komisija je danas predstavila vremenski okvir s preciznim mjerama koje treba poduzeti kako bi se do kraja 2016. ponovno uspostavilo normalno funkcioniranje schengenskog prostora bez graničnih kontrola na unutarnjim granicama ugroženog migrantskom krizom koja potresa Europu.
Povjerenik za migracije Dimitris Avramopoulos predstavio je uoči summita EU-a i Turske koji se održava u ponedjeljak, 7. ožujka te sastanka na vrhu 28 zemalja članica EU-a 18. i 19. ožujka razrađeni vremenski okvir prema kojem bi se najkasnije u prosincu ove godine uspostavilo normalno funkcioniranje schengenskog prosora, koji je ozbiljno uzdrman zbog dosad nezabilježenog masovnog priljeva migranata.
"Prvo, zemlje članice moraju poštovati pravila, mora se okončati praksa propuštanja izbjeglica u susjedne države. Zemlje članice moraju ostati otvorene za tražitelje azila, ali odbiti one koji žele samo prijeći dalje. Drugo, moramo ukloniti ozbiljne nedostatke na našim vanjskim granicama jer prostor bez unutarnjih kontrola moguć je samo ako imamo snažnu zaštitu na vanjskim granicama", rekao je povjerenik Dimitris Avramopoulos.
"Schengen je jedno od najomiljenijih postignuća u europskim integracijama i troškovi njegova gubitka bili bi golemi. Naš je cilj ukloniti granične kontrole unutar Schengena što je prije moguće, najkasnije do prosinca 2016. U tu svrhu potreban nam je usklađen europski pristup prema privremenim graničnim kontrolama unutar schengenskih pristupa, umjesto sadašnjih jednostranih odluka", izjavio je prvi potpredsjednik Komisije Frans Timmermans.
Prema procjenama Europske komisije, potpuno ukidanje schengenskog sporazuma i vraćanje na granične kontrole kakve su bile prije sporazuma dovelo bi do izravnih troškova u visini između 5 i 18 milijarda eura godišnje.
Po tim procjenama, primjerice Poljska, Nizozemska ili Njemačka imale bi više od 500 milijuna eura dodatnih troškova za prijevoz roba cestovnim putem. Španjolska ili Češka imale bi preko 200 milijuna dodatnih troškova.
Radnici koji žive u jednoj, a rade preko granice u drugoj zemlji članici izgubili bi 1,7 milijuna eura, a njihove tvrtke između 2,5 i 4,5 milijuna eura. Najmanje 13 milijuna turističkih noćenja bilo bi izgubljeno, što bi dovelo do ukupnog gubitka od 1,2 milijarde eura, procjenjuje Komisija.
Države članice bi na administrativnim troškovima zbog povećene potrebe za osobljem na granicama izgubile najmanje 1,1 milijardu eura.
Vremenski okvir Europske komisije za ponovnu uspostavu normalnog funkcioniranja Schengena uključuje sljedeće korake:
- najkasnije 12. ožujka Grčka mora imati akcijski plan za provedbu preporuka za uklanjanje nedostataka u upravljanju vanjskim granicama.
- 16. ožujka Komisija će predstaviti prijedlog reforme Dublinske uredbe, koja regulira sustav azila u EU-u, a koja će se, po Komisiji, temeljiti na solidarnosti i pravednoj raspodjeli tereta među državama članicama.
- 22. ožujka europska agencija za granice Frontex uputit će još jedan poziv zemljama članicama da daju doprinos za potporu europskoj graničnoj straži radi pomoći Grčkoj.
- najkasnije 1. travnja trebaju odgovoriti na poziv Frontexa i osigurati ljudske resurse i tehničku opremu.
- najkasnije 12. travnja Komisija predstavlja svoju ocjenu grčkog akcijskog plana za efikasno upravljanje vanjskim granicama.
- 16. travnja Komisija će predstaviti drugo izviješće o programu preseljenja izbjeglica.
- između 11. i 17. travnja stručnjaci zemalja članica i Komisije provjerit će granični režim u Grčkoj, na kopnenim, pomorskim i zračnim prijelazima.
- 12. svibnja bit će objavljeno izvješće s ocjenom kako Grčka provodi preporuke. Ako se ustanovi da i dalje opstaju "ozbiljni nedostatci" u upravljanju vanjskim granicama, Komisija će 13. svibnja predložiti aktiviranje članka 26 Schengenskog zakonika, koji dopušta mogućnost uvođenja kontrola na dijelu unutarnje schengenske granice na razdoblje do dvije godine. To bi otvorilo mogućnost da se Grčku suspendira iz schengenskog prostora na razdoblje do najviše dvije godine.
- najkasnije u lipnju zemlje članice i Europski parlament trebali bi postići politički dogovor o uspostavi Europske granične i obalne straže, što je Komisija predložila u prosincu prošle godine.
- u kolovozu bi Europska granična i obalna straža trebala biti operativna, a najkasnije u rujnu treba biti potpuno funkcionalna.
- u prosincu bi "ako to ukupna situacija dopusti" trebale biti uklonjene sve privremene kontrole na unutarnjim granicama.
>> Imigrante će iz Grčke izravno slati u Hrvatsku
>> Slom šengenskog sustava skupo bi stajao EU
Oni bježe a europljani bi im trebali ići osloboditi zemlju? Njima treba postaviti jasna pravila, ne dati im stalnu dozvolu boravka nego im reći da će biti vraćeni čim se rat završi. Siguran sam da im EU više ne bi bila takp primamljiva