Europska unija ubrzano stari, s njom naravno i Hrvatska, a u javnosti još mnogi populisti i pojedinci koji štite samo osobne interese ne shvaćaju da će najveći problem imati zemlje koje ne uspijevaju zadržati svoje mlado stanovništvo i ništa ne ulažu u njih jer će danas i u budućnosti najveći kapital za neku zemlju, a time i njezin razvoj, biti mladi.
Prije samo dva desetljeća u EU je na pet osoba u radno aktivnoj dobi od 15 do 64 godine dolazila jedna osoba u dobi od 65 godina i više, a danas je u EU omjer građana u dobi od 15 do 64 godine naspram starijih od 65 i više godina 3:1. Pokazuju to najnoviji podaci Eurostata za 2017. godinu, a još prije deset godina taj je omjer bio 4:1, što najbolje pokazuje da Unija strmoglavo stari. EU s oko 510 milijuna ljudi ima danas gotovo 100 milijuna ljudi u dobi od 65 i više godina ili gotovo petinu neaktivnog stanovništva.
Naravno, i u EU ima zemalja koje se ne moraju brinuti za svoju budućnost i koje danas imaju pet radno sposobnih stanovnika na jednu stariju osobu, a to su Luksemburg, Irska, Slovačka, Cipar. Nasuprot njima, najgore u EU po tzv. koeficijentu dobne ovisnosti koji pokazuje omjer stanovništva starijeg od 65 godina u odnosu na građane u radno aktivnoj dobi od 15 do 64 godine stoje Italija, Grčka, Finska, Portugal, Njemačka, a među desetak najlošijih zemalja je i Hrvatska.
No u stvarnosti, kaže nam demograf Anđelko Akrap, mi smo, nažalost, u još nepovoljnijoj situaciji kad se uzme u obzir najnovije iseljavanje mladih jer Eurostat koristi službene projekcije Državnog zavoda za statistiku koji ne evidentira sve iseljene. Tako mi zasigurno imamo lošiji omjer radno sposobnih stanovnika naspram starijih od 65 i više godina od procijenjenih oko 3:1. Izvan EU najbolji pak omjer radno sposobnog stanovništva naspram starijeg imaju Turska i Azerbajdžan.
ili o pustoj Hrvatskoj. Zašto i šta je dovelo do toga.