"Na redu je prilog o proširenje Europske unije. Europska unija najintegriranija je višedržavna regija na svijetu. Granice između zemalja otvorene su, postoji jedinstveno tržište i zajednička valuta. Hoće li Unija takva i ostati, hoće li uopće moći dobro funkcionirati, sada kada je na putu da primi nove članove iz srednje, istočne i južne Europe? I kakvu će ulogu ta nova proširena Unija imati na svjetskome poprištu? Na ova pitanja za Glas Amerike odgovaraju europski stručnjaci. Europska je unija na raskrižju.
"Vrijeme je da se prodube odnosi među članicama, reformiraju zajedničke ustanove, gospodarstva bolje povežu, a na vanjskopolitičkom planu Unija bi trebala nastupati jedinstvenije", rekao je nedavno njemački kancelar Gerhard Schroeder. Međutim, to je lakše reći no provesti. U Uniji postoje, glede svih tih problema, vrlo oprečna mišljenja koja je često teško uskladiti jer države članice imaju različite interese.
Kako "institucionalni hibrid" učiniti efikasnijim? Analitičarka Kirsty Hughes, koja radi u bruxelleskom Centru za europsku politiku, kaže da je glavni nedostatak Unije taj što je riječ o "institucionalnom hibridu". "Europska unija dijelom nalikuje Sjedinjenim Državama, ima zajedničko tržište, a i granice su većinom uklonjene. No s druge strane, Unija također podsjeća i na Ujedinjene narode, s obzirom na to da se radi o tijelu koje obuhvaća suverene države. Prema tome, ako imate takav hibrid - pola država, a pola međudržavno udruženje - onda se postavljaju pitanja efikasnoga funkcioniranja, pogotovo kada se donose političke odluke".
Everts: Odlučivanje sa 25 članica - još teže
Zbog toga Everts očekuje da će Europska unija, o ovome pitanju, u sljedećih nekoliko mjeseci učiniti na nove članice velik pritisak. On se, naime, brine hoće li Europska unija, jednom kada bude imala 25 članica, biti sposobna efikasno donositi odluke. "Već je sada, sa 15 članica, vrlo teško usvajati razne zakone, primjerice, kada je riječ o zaštiti okoliša ili vanjskoj politici? Kada je u pitanju zajednička politika prema Iraku, to je vrlo teško sa 15 članica, a bit će još teže kada ih bude 25".
Steven Everts smatra da Europa, na svjetskoj sceni, "mora početi govoriti jednim glasom jer će jedino tako sačuvati svoj utjecaj". "Ako želimo da Europa zaštiti vlastite vrijednosti, da nije samo privjesak Amerike, to će se postići jedino europskim zajedništvom", kaže ovaj stručnjak iz londonskoga Centra za europsku reformu.
Hughes: Europa nema drugi izbor
Kirsty Hughes, znanstvenica koja radi u bruxelleskom Centru za proučavanje europske politike, kaže da postizanje jedinstva možda i neće biti tako teško jer, tvrdi ona, "Europa drugi izbor - nema".
"Pokušati odmah konkurirati Sjedinjenim Državama možda bi bio prevelik korak. Međutim, prvi korak prema ostvarivanju globalnoga utjecaja sastoji se u činjenici da je Unija velik regionalni blok država. Koji su nam zadaci u regiji? Kakve ćemo odnose imati s Rusijom? Kakve s Ukrajinom? Kakva će biti naša politika na Srednjem istoku? Ili u sjevernoj Africi? Unija, naime, želi li biti uspješna - ne smije biti poput zidom opasane tvrđave, ona se mora početi baviti problemima u svome susjedstvu".
A tih je pitanja mnogo: recimo, mirovne misije na Kosovu i u Bosni i Hercegovini, gdje Europska unija od Ujedinjenih naroda ove godine preuzima većinu obveza. Tu su i delikatni odnosi s Turskom, koja također želi postati članica EU, te niz aktualnih problema - od kontrole useljavanja u države Unije, borba s organiziranim kriminalom, zaustavljanje šverca ljudi i narkotika... (H)
