Europski parlament je na plenarnoj sjednici u Strasbourgu izglasao direktivu o smanjenju utjecaja plastike na okoliš kojom će se zabraniti upotreba jednokratnih plastičnih predmeta koji najviše zagađuju okoliš. Eurozastupnici svih političkih opcija su velikom većinom podržali nova pravila kojima se želi smanjiti gomilanje plastike čiji utjecaj na okoliš postaje sve teži.
„Ako nastavimo ovim tempom, plastični će otpad 2050. godine u oceanima biti prisutan u većoj količini od same ribe. Procjene su da je u svjetskim oceanima preko 150 milijuna tona plastike i Hrvatska, kao zemlja koja živi s morem i od mora, bi trebala biti prva koja će podržati EU u nastojanjima da smanji gomilanje plastike u Jadranu i okolišu,“ izjavila je Biljana Borzan, članica odbora za zaštitu okoliša, javnog zdravlja i sigurnosti hrane EP.
U slučajevima u kojima postoje lako dostupne i cjenovno pristupačne alternative, na tržištu će se zabraniti jednokratni plastični proizvodi. Tako se od 2021. više ne bi smjeli prodavati plastični štapići za uši, pribor za jelo, tanjuri, slamke, štapići za miješanje pića, lagane vrećice, držači za balone, predmeti od oxo-razgradive plastike i određenih stiropora.
U slučaju proizvoda za koje ne postoje očite alternative, naglasak će biti na ograničavanju njihove upotrebe putem smanjenja potrošnje na nacionalnoj razini. Države članice morat će smanjiti upotrebu plastičnih spremnika za hranu i čaša za napitke, 50 posto do 2025. i potpuno do 2030. To mogu učiniti donošenjem nacionalnih ciljeva smanjenja, ponudom alternativnih proizvoda na prodajnim mjestima ili zabranom dijeljenja jednokratnih plastičnih proizvoda bez naplate.
Proizvođači i industrija ubuduće će morati sudjelovati u troškovima gospodarenja otpadom i čišćenja te mjera za jačanje osviještenosti u vezi s korištenjem spremnika za hranu, ambalažnih vrećica i omota, spremnika i čaša za napitke, opušaka, vlažnih maramica, balona i laganih plastičnih vrećica.
„Naša i prethodne generacije su toliko koristile plastiku da se njene čestice pronalaze ljudima u plućima i hrani koju jedu, a još nije poznato kakav učinak na zdravlje ima mikroplastika u zraku, vodi i hrani. Radi se o problemu koji se samo dijelom može riješiti zakonima i zabranama, no ako svatko od nas ne odluči biti odgovorniji s plastikom, naši unuci će nas jednog dana pitati gdje nam je bila pamet,“ zaključila je SDP-ova europarlamentarka.
Novi zakon je izglasan s glasova 571 „za“, 53 „protiv“ i 35 suzdržanih. Prije stupanja na snagu, direktiva se mora usuglasiti s državama članicama u Europskom vijeću, očekuje se da će se to dogoditi u prvoj polovici 2019.
