Privući i zadržati zaposlenika u tvrtki postaje sve teže. I dok su još prije nekoliko godina tvrtke birale, selekcionirale i pažljivo vagale koga zaposliti, u posljednje se vrijeme situacija mijenja te zaposlenici biraju tvrtke, a pritom im je važno radno okruženje, uvjeti rada, edukacije, ali i svi drugi benefiti koji se nude. Jedan od benefita nedvojbeno je dobrovoljna mirovinska štednja u trećem stupu, koji je fleksibilan model nagrađivanja zaposlenika, a od kojeg koristi imaju i zaposleni i poslodavci. Poslodavci po jednom zaposleniku mogu neoporezivo uplatiti dobrovoljnu mirovinsku štednju do 66,36 eura mjesečno ili do 796,34 eura godišnje. Cijeli iznos koji uplate porezno je priznati rashod koji će im umanjiti osnovicu poreza na dobit. Poslodavci pritom mogu fleksibilno odrediti iznose koje svojim zaposlenicima žele uplatiti u treći stup, kao i dinamiku uplata, koje mogu biti u rasponu od mjesečnih do godišnjih.
Win-Win situacija
Važno je znati da će zaposlenici kojima poslodavci uplaćuju dobrovoljnu mirovinsku štednju na osobni račun u trećem stupu dobiti iznos koji je uplatio poslodavac. Uz to, dobrovoljna mirovinska štednja uvijek je u vlasništvu zaposlenika, čak i ako poslodavac prestane uplaćivati ili ako zaposlenik promijeni posao. Na ukupne uplate u dobrovoljni mirovinski fond zaposlenik ostvaruje još i državne poticaje i prinose fonda. Država na dobrovoljnu mirovinsku štednju daje još 15 posto poticaja, uz maksimalan iznos od 99,54 eura, koje je moguće ostvariti tijekom jedne kalendarske godine. Mirovinski fond pritom ostvaruje prinose i na vaše uplate i na državne poticaje.
Izračun govori sve!
Zaposlenik, kojem poslodavac u treći stup uplaćuje 66,36 eura mjesečno ili 796,34 eura godišnje, nakon pet će godina, uz prinose od 3 posto, na računu imati 4810* eura. To znači da je uz uplate poslodavca dodatno ostvario zaradu od 813 eura na državnim poticajima i prinosima fonda.
Uplata od 66,36 eura mjesečno u dobrovoljni mirovinski fond po zaposleniku upola je manji trošak za poslodavca u odnosu na povećanje neto plaće radniku za isti iznos. Na uplatu od 66,36 eura mjesečno u dobrovoljni mirovinski fond po zaposleniku ne plaća nikakav dodatni trošak i za to ne treba mijenjati ugovor o radu. Ako poslodavac svojim zaposlenicima uplaćuje štednju u otvorene ili zatvorene dobrovoljne mirovinske fondove, to mu je porezno priznat trošak. Porezna olakšica priznaje se poslodavcu za uplate do 66,36 eura mjesečno ili 796,34 eura godišnje po zaposleniku.
Mislite na svoju mirovinu
Približno 400.000 Hrvata već štedi u dobrovoljnim mirovinskim fondovima, a i vi možete dobiti do 99,54 eura poticaja od države i još ostvariti prinose fonda. Ako odmah počnete štedjeti 664 eura godišnje, uz maksimalne poticaje od 99,54 eura godišnje i prinose fonda od 3,5 posto, nakon 20 godina imat ćete ušteđeno 22.251 eura – čak 8971 eura više nego što ste uplatili! To je dodatna štednja na našu mirovinu iz drugog stupa. Ako pak odlučite izdvajati 5 posto svoje plaće u treći mirovinski stup tijekom radnog vijeka, sa 65 godina ostvarit ćete 60 posto mirovine u odnosu na svoju plaću. To je pet godina ranije u usporedbi s nekim tko nije investirao u dobrovoljnu mirovinsku štednju.
(Izvor; Izračun dobrovoljnih mirovinskih fondova; izračuni su informativni i nisu jamstvo budućih prinosa ni kapitaliziranog iznosa u budućnosti)
Sadržaj donosimo u suradnji s UMFO-om.
