Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner-institut Nacionalno vijeće za konkurentnost, objavio je rezultate - Godišnjaka svjetske konkurentnosti 2021.
Hrvatska se u ovogodišnjem izvješću nalazi na 59. mjestu od ukupno 64 svjetske ekonomije, što je poboljšanje pozicije za jedno mjesto u odnosu na prošlu godinu kada je istraživanje obuhvaćalo 63 svjetske ekonomije. Tijekom posljednjih pet godina (2017.-2021.) pozicija Hrvatske na globalnoj ljestvici konkurentnosti kreće se između 59. i 61. mjesta, što znači da zapravo stagniramo.
Detaljniji uvid pozicije Hrvatske na razini 20 indeksa konkurentnosti ukazuje na dobre pozicije u području međunarodne trgovine (29.), razine cijena (33.), zdravlja i okoliša (38.) te obrazovanja (44.). Velikih problema i potencijala za promjenu Hrvatska ima u čak 7 od 20 indeksa, pri čemu smo na samom začelju u području prakse upravljanja (64.), tržišta rada (64.), stavova i vrijednosti (63.), zakonodavstva u poslovanju (61.), osnovne infrastrukture (60.), stranih investicija (59.) te financija (59.).
Najpovoljniji indikatori, po mišljenju gospodarstvenika, su sljedeći: kvalificirana radna snaga, pouzdana infrastruktura, visoka razina obrazovanja, pristup financiranju, troškovna konkurentnost, dok su najlošije ocjenjeni: učinkovito pravno okruženje, sposobnost vlade, konkurentan porezni sustav, kvaliteta korporativnog upravljanja te stabilnost i predvidljivost politika.
Osnovni izazovi za Hrvatsku u 2021. godini navedeni su:
- reforma i digitalizacija pravosudnog sustava,
- reforma i digitalizacija javne uprave i lokalnih administrativnih jedinica vlasti,
- smanjivanje ukupnog poreznog tereta za poslovanje (parafiskalni nameti i skriveni troškove) radi poboljšanja poslovnog okruženja,
- podrška poduzetničkim aktivnostima na temelju ciljeva održivog razvoja (smanjenje siromaštva, zeleno gospodarstvo, pristup obrazovanju za sve),
- razvijanje i provođenje širokog programa digitalizacije koji će pomoći u provedbi reformi i omogućiti brzi razvojni skok u odabranim sektorima gospodarstva.
I ove godine Hrvatska je na posljednjem mjestu među članicama EU. U zemljama u okruženju, novim članicama EU, rezultati su različiti. Osim Hrvatske, koja je poboljšala svoju poziciju za jedno mjesto, Slovačka, Mađarska i Rumunjska značajno su poboljšale svoje pozicije za 7, 5 i 3 mjesta u odnosu na prošlu godinu pa se sada nalaze na 50., 42. i 48. mjestu. Poljska bilježi pad pozicije za 8 mjesta pa je sada na 47. mjestu, Slovenija i Bugarska za 5 (40. i 53. mjesto)) dok je Češka pala za 1 mjesto te se sada nalazi na 34. mjestu.
„Naša pozicija na ljestvici konkurentnosti tek se marginalno poboljšala u odnosu na prošlu godinu, pa tako i dalje zaostajemo za nama usporedivim zemljama, novim članicama EU. Ipak, događanja tijekom pandemije i očekivanja u post-pandemijskom razdoblju, potaknuta novom financijskom omotnicom iz EU, potiču nadu da bi mogle ubrzati toliko potrebne strukturne promjene. U teškim situacijama se snalazimo bolje nego u mirnim, to smo dokazali više puta, a svijest o potrebi dubokih promjena sada je sveprisutna,. Vjerujem da kao društvo možemo ubrzati implementaciju novih paradigmi, posebice u onim područjima na koje je kao najproblematičnije ukazalo i ovo izvješće“ - ističe Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.
Inače, Švicarska je ove godine zauzela prvu globalnu poziciju. Druga zemlja na ljestvici konkurentnosti je Švedska, a slijede Danska, Nizozemska, Singapur, Norveška Hong Kong, Tajvan, Ujedinjeni Arapski Emirati i Sjedinjene Američke Države.
Teška birokracija Teški Lopovluk u svim segmentima ovoga društva.