Da će mladići i djevojke u vojnim maskirnim uniformama biti među prvima koji priskaču u pomoć stradalim civilima i da će odmah uključiti svu svoju tehniku u uklanjanje ruševina i raščišćavanje prometnica da bi mogla doći pomoć i drugih, to je očekivano.
Hrvatski su vojnici i tijekom razornog petrinjskog, kao i u slučaju onog zagrebačkog potresa, sami pokazali i odgovorili na pitanje zašto građani od svih državnih institucija najviše vjeruju Hrvatskoj vojsci. U zadnjih 30-ak godina svaka anketa u hrvatskoj javnosti je pokazala da vojska uživa najveće povjerenje, pa tako i ona zadnja iz 2019. kada je HV na prvo mjesto povjerenja stavilo čak 61 posto građana. Slijedi školski sustav s 51 posto potpore te policija s 46 posto. Drugim institucijama u zadnjih 20-ak godina u pravilu opada stupanj povjerenja, no vojska zadržava svoju prvu poziciju.
Pripadnika HV-a nema mnogo. Cijeli sustav broji tek nešto više od 16 tisuća ljudi, a kada se protresla Banovina pokazalo se ključnim što baš u Petrinji postoji vojarna i velika postrojba HV-a. I to ne bilo koja, nego ona koja nastavlja tradicije Tigrova i Gromova, gardijskih mehaniziranih brigada.
Video: Majske Poljane: U trenutku potresa bio na tavanu, spasio sina i punicu
Bilo je nekih ideja da se iz Petrinje iseli HV, kao i iz svih drugih gradova, pa da ih se preseli "po šumama i gorama", od Slunja nadalje. Srećom, ta je koncepcija napuštena, a postrojbe HV-a čak su vraćene u važna granična područja Hrvatske poput Sinja, Varaždina, Vukovara, Pule te je obnovljena postrojba hrvatskih marinaca i smještena u Pločama. Štoviše, vojarna "Pukovnik Predrag Matanović" u Petrinji, nazvana prema herojskom zapovjedniku koji je poginuo prilikom oslobađanja Petrinje 1995., trudom nekoliko zadnjih ministara obrane postala je najsuvremenije opremljena vojarna.
Stoga je HV ovoga puta u pomaganju stradalim civilima mogao otići korak dalje i smjestiti ih i u ovoj "vojarni za 21. stoljeće", kako je zovu. I danas je svoje privremeno utočište tamo našlo četristotinjak stanovnika pogođenog kraja kojima su njihovi domovi razrušeni. U vojarni se može smjestiti oko 700 ljudi, a kako je Hrvatska vojska građanima doslovno dala veći dio svojih ležajeva, dio operativne vojske ostao je u vojarni, a dio odlazi u svoje domove i odatle dolazi svaki dan na posao.
Osim te postrojbe, HV je angažirao i dodatne snage, inženjerske postrojbe i mehanizaciju, pa ministar obrane Mario Banožić potvrđuje kako je na terenu trenutačno angažirano čak oko 1100 pripadnika HV-a.
Video: Hrvatska vojska pomaže nakon potresa
"Hrvatska vojska angažirana je na zadaćama uklanjanja ruševina, čišćenja objekata, prometnica, sa svom potrebnom mehanizacijom, za građane je organizirala cjelodnevne obroke, vodu, krevete, deke, šatore, agregate i terenske kuhinje. Za hitni prijevoz pacijenata, HGSS-ovaca, sanitetskih timova i ostalih, HRZ je angažirao pet transportnih helikoptera", izvijestio je Banožić kolege u Vladi.
Uz to, HV je uključio i nekoliko besposadnih letjelica i dronova te provodi snimanje kritične infrastrukture, a snimke se koriste za preliminarne procjene nastalih šteta. U svim prirodnim katastrofama; poplavama, požarima, potresima, Hrvatska vojska priskače prva, uz nju i policijske i vatrogasne postrojbe, što je i očekivano s obzirom na njihovu vojnu hijerarhijsku strukturu i razrađenu, uigranu liniju zapovijedanja te individualne zapovjedne odgovornosti. Stoga se može očekivati i nakon ovog zadnjeg "civilnog angažmana" i testa u javnosti da će HV i dalje očuvati svoju lidersku poziciju kada govorimo o povjerenju u državne institucije.
Vojska je uvijek tu za svoj narod kao u ratu tako i u miru.