Više od pedeset posto učenika trećih razreda srednjih škola koji su esej iz hrvatskog jezika na probnoj državnoj maturi pisali na višoj razini postiglo je više od 25 bodova od 40 mogućih. Deset posto učenika skupilo je manje od 15 bodova, a 25 posto trećaša pisanjem eseja nije se izborili ni za 20 bodova.

Lošije nego lani!
Zanimljivo je također da oko tri posto učenika ima manje od deset bodova. Rezultati su to analize ocjena eseja do kojih je došao Centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, čiji su stručnjaci zaduženi i za provođenje mature. Prema njihovu izračunu, prosječna “riješenost” eseja je 62 posto, što bi trećašima prosječno osiguralo jedva trojku.

No, ispit iz hrvatskog sastoji se od eseja koji nosi 40 posto konačne ocjene, ali i testa s nizom pitanja, što čini 60 posto te ocjene. Pa, ipak na temelju eseja može se govoriti o pismenosti i mogućnostima izražavanja đaka koje je, prema mišljenju pojedinih naših sugovornika, loša.

– To je slabiji rezultat od prošlogodišnjeg kada je, mislim, riješenost eseja bila oko 70 posto. Činjenica jest da nitko ne može biti dovoljno pismen ako puno ne čita. A među mladom generacijom je prisutna kriza čitanja. U školi imamo kvalitetnu knjižnicu, ali se posuđivanje knjiga u posljednjih 4-5 godina više nego prepolovilo. Neki učenici ne pročitaju ni lektiru.

Pa kad se sretnu s tekstom koji moraju esejistički obraditi, a nisu ga pročitali, ne mogu ništa. A za čitanje nemaju vremena zbog novih tehnologija, Facebooka i interneta općenito – komentira ravnatelj zagrebačke Šesnaeste gimnazije Ante Gulin, inače prof. hrvatskog jezika i književnosti. Dodaje također da pismeni rad mora imati određenu kompozicijsku strukturu, koju učenici često ne znaju oblikovati.

Nitko ne čita!
– Do sada ne da nisu educirani učenici, nego nisu ni nastavnici o tome kako se piše esej. Nastavnike nitko nije podučavao ni kako ocjenjivati učeničke sastave – upozorava A. Gulin. Učenici priznaju da im čitanje nije baš najomiljenija zabava pa čak ni onima najboljima. Oni koji ne čitaju ništa osim obvezne lektire uopće ne žele objašnjavati zašto je to tako.

Osvajač medalja s matematičkih i informatičkih olimpijada Adrian Satja Kurdija, učenik trećeg razreda gimnazije, u prosjeku pročita jednu do dvije knjige mjesečno. – Složio bi se s onima koji tvrde da moderne tehnologije ostavljaju, na žalost, premalo vremena za književnost.

– Kad čitam, biram po kvaliteti, ali nisam si nikad zadao da, primjerice, pročitam sva djela ruskih klasika. U mojoj školi ima onih koji čitaju više od mene, ali za druženja se o pročitanom malo razgovara – kaže Adrian, što također govori da književnost nije u trendu. A time ni pismenost.

– Pročitam svu propisanu lektiru i usto dvije-tri knjige tjedno, ponekad i četiri. Čitam u pravilu publicistiku, manje beletristiku, a najčešće čitam u tramvaju ili dok nešto čekam. Kod kuće čitam manje – kaže učenica trećeg razreda zagrebačke V. gimnazije Zrinka Gavran. Zrinka ističe da samo nekoliko đaka čita, a ostali, kaže, radije gledaju filmove. – Ne treba optuživati internet i Facebook za nepismenost. Oni koji su na Facebooku posjećuju i druge stranice, čitaju različite sadržaje i usvajaju korisne informacije – ističe.

zanimljivo

Optička iluzija: Broj životinja koje vidite otkriva koliko ste fokusirani

Video sadržaj

4

STRAVIČAN ZLOČIN

Majka učenice koja je bila u razredu za vrijeme napada ispričala detalje: Uletio u razred, djeca su se sakrila ispod klupa

TRAGEDIJA U PREČKOM

FOTO Igračke, svijeće i neizmjerna tuga. Zagrepčani se opraštaju od preminulog djeteta: 'Počivaj u miru, anđele mali'

Loše za zdravlje

Navika koju svi imamo stvara idealne uvjete za razvoj plijesni i gljivica, zimi je najgore!

Inovativan model poslovanja

Ovaj koncept poduzetništva u Hrvatskoj bi mogao smanjiti stopu nezaposlenosti, sve je popularniji

Ukrajinci koji borave u Hrvatskoj uputili Vladi RH ova tri zahtjeva za olakšavanje njima i hrvatskoj ekonomiji