kako diše generacija Z

Ispitali smo stavove maturanata o visokom obrazovanju: 'Fakultet danas nije nužnost, ali upisujemo ga jer...'

Zagreb: Anketa za prilog Znanost
Foto: Josip Regovic/PIXSELL
1/3
22.11.2023.
u 09:49

Maturanti se za krunu srednjoškolskog života, državnu maturu, počinju pripremati već na trećoj godini. To je zato što smatraju da se za mjesto na fakultetu treba izboriti i potruditi

Razmaženi, obuzeti ludilom društvenih mreža i virtualnog života, poklonici "lake zarade", oni kojima obrazovanje, posebno akademsko, više i ne igra toliku ulogu na listi prioriteta... Često se ovi i slični "epiteti" koriste za pripadnike generacije Z, poglavito za onaj dio njih koji je rođen u 21. stoljeću. Stoga smo s mladima razgovarali o njihovim stavovima o nastavku obrazovanja nakon srednje škole.

Vani više ulažu u obrazovanje

Već u prvim susretima s maturantskom generacijom 2005./2006. razbijaju se predrasude s početka priče jer naši se sugovornici, ali i njihovi vršnjaci za krunu srednjoškolskog života, državnu maturu, počinju pripremati već u trećem razredu. To je zato što smatraju da se za mjesto na fakultetu treba izboriti i potruditi. Akademsko im je obrazovanje, ali i svaki drugi vid učenja i nadopunjavanja svojih sposobnosti neizmjerno bitan, a diploma je nešto što se itekako vrednuje. Marta Čuković gimnazijalka je iz Bjelovara, sada je već gotovo sigurna da želi upisati arhitekturu.

– U obitelji imamo dosta građevinara pa mi se ovo nekako logično nadovezuje, a i čini mi se kao kreativno zvanje pa bih htjela da me i na faksu prati ta neka umjetnička crta. Želja mi je jednog dana pokrenuti vlastiti biznis – otkriva Marta. Jedna je od onih koji su se za maturu počeli pripremati još prošle godine. Iako svoje obrazovanje, ali i karijeru planira tesati u Zagrebu, ne isključuje ni opciju odlaska u Austriju ili Njemačku s obzirom na to da već osam godina usavršava njemački i polaže ispite kako bi dobila odgovarajuće certifikate za poznavanje jezika. Ipak, domeće kako život, na kraju, ipak vidi u Hrvatskoj.

09.11.2023., Zagreb - Anketa za prilog Znanost. Photo: Josip Regovic/PIXSELL
Foto: Josip Regović / PIXSELL

– Mi iz gimnazije "moramo" na fakultet, ali ne mislim da je to svakom mladom čovjeku nužno. U Bjelovaru ima dosta strukovnih škola, a nude se i radna mjesta pa svatko ima priliku da odmah krene raditi – objašnjava Marta. A među njezinom generacijom, za koju tvrdi da je izuzetno ambiciozna kada je u pitanju upis na neku od sastavnica zagrebačkog Sveučilišta, veliki je interes, dodaje, za Ekonomski fakultet, zbog širokog spektra usmjerenja, ali i za kineziologiju.

– Popularan je i IT sektor, to je nekako zanimanje budućnosti, a kada gledam neko svoje područje interesa, to bi zasigurno mogla biti i održiva arhitektura – domeće Marta. A da je diploma zaista važna, smatraju i Ema Pilepić i Maksim Kiselev iz riječke Prirodoslovne i grafičke škole.

– Smatram da je završiti fakultet zaista velika stvar jer to pokazuje dodatno zalaganje i znanje. Pritom nikako ne mislim da oni koji nisu nastavili obrazovanje nakon srednje škole nisu inteligentni, samo treba uzeti u obzir da fakultet nije mačji kašalj – govori Ema koja svoju budućnost vidi u društvenim ili humanističkim znanostima. Voljela bi studirati u Zagrebu, a nakon toga odseliti se u inozemstvo jer tamo, domeće, postoje veće mogućnosti. Maksim pak razmatra nastavak školovanja u Italiji s obzirom na to da mu ondje živi rodbina te da barata i talijanskim i engleskim jezikom.

09.11.2023., Zagreb - Anketa za prilog Znanost. Photo: Josip Regovic/PIXSELL
Foto: Josip Regović / PIXSELL

– Zanima me puno stvari, ali nekako su mi sada opcije sužene na pravo ili informatiku. Ono što mi se sviđa u inozemstvu jest činjenica da se puno više ulaže u obrazovanje, možda zato što su te zemlje bogatije od nas. Činjenica je i da su u nekim europskim zemljama bolje plaće te je jednostavnije naći posao – kaže Maksim.

Posla će biti i za kreativce

A da će za njih posla u budućnosti biti i u Hrvatskoj, smatraju maturantice s otoka Krka, Nadine Bikić i Edita Begaj. I jedna i druga su umjetničke duše, ali u različitim područjima. Nadine svoju sreću želi okušati na Akademiji dramske umjetnosti.

– Prije dvije godine krenula sam na glumu i to je pobudilo veliki interes i želju da se time i bavim. Zanima me i studij psihologije pa sam na kraju i došla do zaključka da bih voljela spojiti ta dva područja – govori Nadine. Iako kaže da se bez fakulteta u životu može, misli kako je to životno iskustvo koje te dodatno oplemenjuje, što znanjem, što novim poznanstvima. Dodaje i kako će zanimanja u kazalištu, koje ju najviše oduševljava, definitivno postojati i u budućnosti jer ljudima će ono uvijek biti jedan od najljepših izvora zabave i popunjavanja slobodnog vremena. Njezina prijateljica Edita želi se usmjeriti na arhitekturu i dizajn interijera.

09.11.2023., Zagreb - Anketa za prilog Znanost. Photo: Josip Regovic/PIXSELL
Foto: Josip Regović / PIXSELL

– Taj osjećaj da mogu stvarati po svom guštu i svojom maštom i kreativom pomagati sebi i drugima me oduševljava. Imam osjećaj da je u društvu prevladava to neko razmišljanje da, ako nemaš diplomu, onda si nitko i ništa, ali s time se ne slažem. Živimo u vremenu gdje su informacije dostupne na svakom koraku, a ono što nas najviše oblikuje, bez obzira na to išli na faks ili se odmah zaposlili, definitivno je iskustvo – zaključuje Edita.

>>VEZANI ČLANCI: 

VIDEO: Hrvatska se sjeća Vukovara: Građani pale svijeće diljem Lijepe naše

Komentara 2

Avatar rubinet
rubinet
00:10 26.11.2023.

Samo znanje vodi u bolju budućnost .

ŠV
Švapski
10:04 22.11.2023.

Ovo je sada već tipični hrvatski problem, da stari gledaju poprijeko na mlade koji su gladni obrazovanja i žele ih vrijeđati izrazima poput “GenZ”. Tek kada akademsko obrazovanje u Hrvatskoj dobije viši prioritet u javnoj percepciji, zemlja može izaći iz ekonomske bijede.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije