Farmaceuti: Etika je izlika da se uvede namet na lijekove

lijekovi
Darko Gorenak/Pixsell
VL
Autor
Diana Glavina
16.02.2010.
u 11:17

Udruge proizvođača inovativnih lijekova podržavaju uvođenje stroge kontrole etičkog ponašanja, ali smatraju da je neprimjereno da se pod krinkom etičkog poslovanja uvodi dodatni namet na lijekove.

Svakoga dana između 700 i 800 stručnih suradnika farmaceutskih kompanija kod liječnika u primarnoj zaštiti i u bolnicama lobira za svoje lijekove. I to je jedan od razloga što smo krenuli u uređivanje i ovog segmenta zdravstva u kojemu također ima sive zone, zbog čega potrošnja lijekova stalno raste. To se područje mora kontrolirati – rekao je ministar zdravstva Darko Milinović za Večernji list. Dodao je kako smo iz Europe dobili pozitivno mišljenje o transparentnosti farmaceutskog sektora.

Udruge proizvođača inovativnih lijekova podržavaju uvođenje stroge kontrole etičkog ponašanja, ali smatraju da je neprimjereno da se pod krinkom etičkog poslovanja uvodi dodatni namet na lijekove – reakcija je iz udruge na prijedlog ugovora koji je farmaceutska industrija dobila na potpis od HZZO-a, a kojim država želi odrediti pravila igre u odnosu između liječnika i farmaceutskih kompanija.



Imaju svoj kodeks


U Udruzi također kažu kako treba donijeti opći kodeks etičkog ponašanja za sve sudionike zdravstvenog sustava, a ovaj “prijedlog ugovora ne može mu biti zamjena”. Ističu i to kako hrvatska Udruga inovativnih proizvođača lijekova ima svoj kodeks koji je u skladu s europskom regulativom te traže i hitan sastanak u HZZO-u kako bi iznijeli svoje primjedbe i prijedloge na ugovor. Iako ih zasad ne žele detaljno iznositi u javnost, jasno je da proizvođači lijekova nemaju ništa protiv zabrane oglašavanja i reklamiranja lijekova, što je i dosad bilo nedopustivo. Ali, bez sumnje, jasno je da će se polemika najviše voditi u dijelu predloženog ugovora prema kojemu bi farmaceutska industrija dio zarade na prodanim lijekovima trebala vratiti državnom zdravstvenom osiguranju. Tri posto godišnjega prometa trebala bi biti naknada za susrete stručnih suradnika kompanija s liječnicima u kojima ih informiraju o lijekovima.

Plaćali bi i kontrolore

Petnaest posto od godišnje prodaje lijekova treba također platiti HZZO-u ako je došlo do povećane potrošnje i prodaje lijekova. U HZZO-u podrazumijevaju da je i u jednom i u drugom slučaju riječ o promidžbi lijekova, a odluku donosi samostalno na temelju svojih podataka.

Milinović ističe i to da će taj novac ulaziti u poseban fond koji će se koristiti za plaćanje edukacije liječnicima na stručnim skupovima i tako će se izbjeći sukob interesa.

Rasprava i polemike o ovoj temi tek će uslijediti, ali je zasad farmaceutskoj industriji nejasno da prema predloženom ugovoru za stručni skup koji sponzoriraju moraju snositi troškove i za zaposlenika HZZO-a koji će kontrolirati kako se skup odvija. Naime, HZZO je odredio da do 10 posto vremena na stručnom skupu smije biti namijenjeno “nestručnim sadržajima”.

Ključne riječi

Komentara 2

Avatar punkufer
punkufer
14:10 16.02.2010.

Etika je osnova svakog civiliziranog društva. Gospodi milijarderima iz farmaceutske industrije to ne odgovara jer za njih postoji samo novac. Oni s ne libe praviti kreme protiv bora od fetusa - NARAVNO da im nikakve etika ne paše.

BA
baš
14:19 16.02.2010.

Najjeftinije nije u pravilu i najpovoljnije. To se pokazalo u javnim nabavama. Svatko tko je kupio neki uređaj zna da je moguće da nema servisa ili ga ima samo na papiru neko vrijeme, ili se vrlo brzo pokvari pa kupuj novi i sl. Slično je i s lijekovima. Ne paše svaki lijek svakome isto. Ako su oni potpuno jednaki onda nema razlike u cijeni. Svatko tko je trošio Njemački Persil zna da se on razlikuje od Mađarskog, tako i Nutela od Poljske, tako iiii... Kruh koji će uskoro poskupjeti je u hrvatskoj preskup. U Njemačkoj za 1 euro, a i manje kupiš kilogram kruha (u trgovini) kod nas 700 grama, a da ne pričamo da je u njemu pola vlaga i da je to zapravo surogat pravoga kruha. Tako dobivamo i lijekove. I opet manje zdravu populaciju koja opet više košta, i tako u nedogled.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije