– "Kupa" je očigledno jedini časopis u Hrvatskoj koji je pokrenuo entuzijast i koji se ne održava državnom potporom. Stoga je ona fenomen u izdavaštvu – smatra poznati hrvatski književnik Stjepan Čuić.
Naklada 333 primjerka
A entuzijast o kojem govori petrinjski je liječnik i pjesnik Boris Vrga. Sveopće jaukanje i naricanje nad krizom i besparicom ne odnosi se na ovog prodornog 59-godišnjaka. Tiska luksuznu i suvremeno dizajniranu reviju na kvalitetnom papiru, s reprodukcijama umjetničkih djela u originalnim bojama, zahtjevno grafički uvezanu šivanim, a ne lijepljenim stranicama, s nakladom ograničenom na samo 333 primjeraka po broju. Časopis je nazvao po rijeci Kupi, uz čijih su 300 kilometara obale nanizani stari hrvatski gradovi: Brod na Kupi, Severin, Ozalj, Karlovac, Petrinja, Sisak... Postoji mnoštvo književnih revija, pa je legitimno zapitati se zašto se ovaj pulmolog u petrinjskoj bolnici odlučio upustiti u pothvat da samostalno izdaje i financira još jedan.
– „Kupa" je kulturni, a ne tržišni projekt. Na ovom prostoru dijelimo zajedničku baštinu, pa kroz časopis inzistiram na afirmaciji kulturnog i umjetničkog identiteta Pokuplja. Do sada novčanu potporu, uostalom, nisam ni tražio, ali razmišljam da to učinim za treći broj – objašnjava Vrga, a Čuić dodaje:
– Svi intelektualci trebaju imati svoje časopise i svi mi ih trebamo čitati i pomoći njihovo izdavanje.
Vrga suradnike ne honorira, a iz Zagreba, Karlovca, Petrinje i Siska javljaju se dragovoljno i stalno. Na objavu čekaju novi radovi za još deblju „Kupu". Drugi broj, izdan ove godine, ima više stranica od prvoga, objavljenog prošlog studenog. Eseje, prozu, poeziju, kritike i prikaze napisali su Radovan Radovinović, Josip Vaništa, Bogdan Arnautović, Tonko Maroević, Anka Žagar, Josip Stanić-Stanios, Nikola Ostržan, Zlatko Pochobradsky, Josip Sever, Martina Dumbović, Draženka Polović, Danko Plevnik... Objavljuje se kalendar kulturnih događanja, a sam izdavač vodi intervjue – sugovornici su mu za sada bili kolekcionar Josip Kovačić te poznati književnik i publicist Ivan Enc.
– Kupa je upad u sistem. Ogranci Matice hrvatske imaju svoje tradicionalne časopise, i to nije loše, takvi trebaju i ostati. Međutim, oni ne mogu pokriti cijeli tematski prostor i zato je "Kupa" značajna. Uređivačkom koncepcijom može se izaći iz tradicionalnog poimanja kulture, civilizacije, života i odnosa prema svemu tome – smatra Čuić.
Dodaje da je kod Vrgina časopisa najvažniji odnos prema regionalizmu.
Doprinos na više područja
– To sugerira da će "Kupa" biti doprinos općoj kulturi i naročito leksikografiji, otkrit će nepoznata područja i u kulturnom i u geografskom smislu, a naročito u etnografskom – naslućuje Čuić.
Eto , jos malo pa ces cipelcugom preko Kupe.