Zapanjujući je podatak da je globalno financijsko bogatstvo usred najveće krize koju povijesno bilježi ekonomska statistika – raslo! Povećalo se u prvih šest mjeseci 2020. 1,5 posto, zahvaljujući rastu bankovnih depozita. I ne samo to – prema 11. Allianzovu izvješću o svjetskoj financijskoj imovini, nikad u posljednjih deset godina nije zabilježeno tako veliko povećanje bogatstva kao u 2019.: bruto financijska imovina širom svijeta porasla je za 9,7 posto, što je najjači rast od 2005.
Povećala se na 192 bilijuna eura u godini koju su obilježili društveni nemiri, eskalacija trgovinskog rata i recesija. To ne čudi kad je poznato da je jedan posto najbogatijih u krizi izazvanoj pandemijom korona virusa bilježio rekordan rast svoje imovine, a sukladno tome, ponovo se povećao jaz između siromašnih i bogatih zemalja. Neto financijska imovina po stanovniku u razvijenim gospodarstvima 2016. je bila 19 puta veća nego u tržištima u nastajanju, a u 2019. je 22 puta veća. Broj pripadnika srednje klase po globalnom bogatstvu prvi se put znatno smanjio – od nešto više od milijarde 2018. do manje od 800 milijuna 2019.
Burze su zato narasle 25 posto; imovina vrijednosnih papira povećala se 13,7 posto u 2019., najbrže dosad u 21. stoljeću. Stope rasta osiguranja i mirovine iznose 8,1 posto, bankovnih depozita 6,4 posto. Najbrži su rast doživjele najbogatije regije: Sjeverna Amerika i Oceanija u kojima je bruto financijska imovina domaćinstava narasla rekordnih 11,9 posto. Već treću godinu zaredom tržišta u nastajanju nisu mogla nadmašiti mnogo bogatije susjede.
Još je ekstremnija 2020.; privatna kućanstva uspjela su nadoknaditi gubitke iz prvog tromjesečja i zabilježila su blagi rast globalne financijske imovine za 1,5 posto do kraja drugog tromjesečja 2020., dok su se bankovni depozit povećali za nevjerojatnih sedam posto. Izgledno je da će financijska imovina privatnih kućanstava u 2020. završiti u plusu.
Najbogatijih 10 posto u svijetu – 52 milijuna ljudi u zemljama obuhvaćenim istraživanjem s prosječnom neto financijskom imovinom od 240.000 eura – zajedno posjeduju oko 84 posto ukupne neto financijske imovine u 2019. godini; među njima, najbogatijih jedan posto – s prosječnom neto financijskom imovinom većom od 1,2 milijuna eura – posjeduju gotovo 44 posto imovine. Razvoj situacije od početka tisućljeća šokira: dok je udio najbogatijih deset posto pao za sedam postotnih bodova, udio najbogatijih jedan posto povećao se za tri postotna boda. Superbogati su – sve bogatiji, a to plaća – ostatak društva.
