Putin u utorak u Austriji

Fischer: Korisno je i značajno izravno razgovarati s Rusijom

Heinz Fischer
Foto: DPA/PIXSELL
23.06.2014.
u 14:05

Uz unapređenje bilateralne suradnje, posebno gospodarske, središnje teme razgovara dvojice predsjednika trebale bi biti ukrajinska kriza, aktualna situacija u Europi i svijetu i plinovod Južni tok

- Želim upoznati rusko stajalište u originalu. Dva sam puta osobno razgovarao i s ukrajinskim predsjednikom Porošenkom. Korisno je i smisleno, ako već imamo mogućnost izravno razgovarati s Rusijom kako bi artikulirali, što je prema našem mišljenju značajno, rekao je austrijskom radiju i televiziji ORF predsjednik Republike Austrije Heinz Fischer uoči dolaska ruskog predsjednika Vladimira Putina u utorak u jednodnevni radni posjet Austriji.

Uz unapređenje bilateralne suradnje, posebno gospodarske, središnje teme razgovara dvojice predsjednika trebale bi biti ukrajinska kriza, aktualna situacija u Europi i svijetu i plinovod Južni tok. Putina će primiti i austrijski savezni kancelar Werner Fayman.n Tijekom svog posjeta Beča ruski će se predsjednik sastati i s trenutačnim predsjedateljem Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), švicarskim ministrom vanjskih poslova Didierom Burkhalterom, koji će istoga dana sa svojim srbijanskim kolegom Ivicom Dačićem otvoriti u bečkom sjedištu OESS-a godišnju preglednu konferenciju o sigurnosti.

Prema izvješću austrijske novinske agencije APA sastanku Putina i Burkhaltera bit će nazočan i Dačić, obzirom da Srbija sljedeće godine od Švicarske preuzima predsjedanje OESS-om.

Austrijsko-ruskoj bilaterali u bečkom dvorcu Hofburg bit će, uz predsjednika Fischera, nazočni i austrijski ministar vanjskih poslova i integracije Sebastian Kurz i ministar gospodarstva Reinhold Mitterlehner. Plan posjeta ruskog predsjednika Beču predviđa i obraćanje Putina austrijskim gospodarstvenicima u austrijskoj Gospodarskoj komori, obzirom da je Rusija značajan austrijski vanjskotrgovinski partner. Rusija je i najveći austrijski dobavljač prirodnog plina. Domaći mediji navode kako u jeku krize oko Ukrajine neutralna Austrija ponovno dobiva na posredničkom značaju. Izvještavaju da je posjet Putina Austriji usuglašen ne samo na austrijskoj unutrašnjopolitičkoj razini nego i na europskoj, i to s najvažnijim državama članicama EU-a.

Neki od njih pišu i o protivljenju SAD-a i nekih drugih država austrijskom ugošćavanja ruskog predsjednika Putina. Šef austrijske diplomacije Kurz stao je na Fischerovu stranu ustvrdivši kako je korisno i važno da austrijski predsjednik traži „kanale za razgovor“ i to na obje sukobljene strane.

U tom slučaju držim to apsolutno legitimnim. Hvala Bogu da prvi put postoji mirovni plan predsjednika Porošenka. Smatram to posve važnim korakom. EU će to u potpunosti podržati, istakao je Kurz.

Komentara 4

Avatar Dolar=0
Dolar=0
14:20 23.06.2014.

Berlinskog zida više nema, ali se podrška SAD i NATO subverziji ukrajinskih nacionalista nastavlja i danas. Osim 5 milijardi dolara koje su SAD otvoreno uložile u osvajanje Ukrajine za protekle dve decenije, za očekivati je da je u tu svrhu uloženo i mnogo tajnih sredstava.

Avatar Dolar=0
Dolar=0
14:34 23.06.2014.

Veštačka priroda agresivnog ukrajinskog nacionalizma, mada nije izolovan slučaj, postaje još očiglednija kada se posmatra kroz prizmu sukoba velikih sila. Oblikovanje „Ukrajine“– izvorno Malorusije, sa Galicijom i Volinjem – kao entiteta apsolutno neprijateljski raspoloženog prema „Moskoviji“ je geopolitički projekt Zapada koji datira od 16. i 17. stoleća, kada su Poljska i Vatikan napali jedinstvo pravoslavnih Slavena. Od tada su, redom, Austro-Ugarska, Nemačka i evo SAD preuzimale, podsticale i negovale to neprijateljstvo kao efikasan način da potkopaju ili otvoreno napadnu samu Rusiju. Tako je sadašnji pokušaj Amerike da Ukrajinu pripoje „slobodnom svetu“, koliko god glu× i izuzetno opasan, samo nadovezivanje na istorijski presedan.

Avatar Dolar=0
Dolar=0
14:08 23.06.2014.

Otkako je proamerička hunta preotela kontrolu nad Ukrajinom u februaru, etnički, kulturni i jezički jazovi u zemlji smrtonosno su se produbili. Uglavnom rusofonski jug i istok već su platili strašnu cenu otpora liberal-nacionalnom režimu, od lomače u Odesi do otvorenog rata protiv Donjecka i Luganjska, dve oblasti na granici sa Rusijom koje su proglasile nezavisnost. Da Vladimir Putin nije brzom akcijom obezbedio Krim, slična sudbina bi zadesila i to poluostrvo. Za razumevanje zverstava počinjenih nad stanovništvom istorijske Novorusije, mora se imati na umu da je „antipobunjenička“ kampanja Kijeva više od lokalnog sukoba: to je posredni rat Paks Amerikana protiv Rusije, kako bi se ostvarila kontrola nad srcem Evroazije. U pohodu da Rusiju „ograniči“ i destabilizuje, Vašington je našao voljne saveznike u ukrajinskim nacionalistima. Iskonski neprijatelji Moskve, organizacije poput Banderine (Stepan Bandera) OUN (Organizacija ukrajinskih nacionalista) i UPA (Ukrajinska pobunjenička armija) sarađivale su sa nacističkom Nemačkom tokom Drugog svetskog rata.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije