Postav nove izložbe Muzeja Jugoslavije u Beogradu pod naslovom "TANJUG javlja: Rat je završen", koja dokumentarno, fotografijama iz zbirke novinske agencije Tanjug, prikazuje kraj Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i prve poslijeratne mjesece, dala je ideju dvojici beogradskih povjesničara, Bojanu Dimitrijeviću i Radovanu Cukiću, da idu korak dalje u obradi i prezentiranju fotomaterijala s ove izložbe. Velika količina fotografija, koje sve nisu mogle ući na izložbu, dovela je do ideje da se izradi fotomonografija: "Zagreb, svibanj 1945."
Naime, Tanjugov fotoreporter Branko Savić, prateći postrojbe Jugoslavenske armije u pokretu prema Zagrebu početkom svibnja 1945., snimio je oko 600 fotografija koje dokumentiraju period od 4. do 17. svibnja te godine.
One „pokrivaju" partizansko napredovanje prema glavnom gradu Hrvatske od ulaska u logor Jasenovac pa do dolaska predsjednika nove vlade, ZAVNOH-a pjesnika Vladimira Nazora u Zagreb. Do ove izložbe ove fotografije nisu bile poznate iako su drugi fotografi također snimali pojedine, pa čak i iste događaje.
Doček Vladimira Nazora
Fotoreporter Branko Savić je 4. i 5. svibnja snimio stanje u kome se nalazio logor u Jasenovcu, neposredno poslije ulaska partizanskih snaga: porušene objekte, ostavljene leševe i dvojicu preživjelih logoraša koji su se krili u jednom od porušenih objekata. Fotografirao je i gotovo potpuno uništeno mjesto Jasenovac.
Potom je nastavio pratiti postrojbe Prve jugoslavenske armije, od Novske, preko Garešnice, Čazme, Vrbovca, Sesveta sve do ulaska u Zagreb 9. svibnja 1945., Maksimirskom cestom prema centru. Tu je snimkama dokumentirao nekoliko borbi, posljedice tih borbi, ali i izgled i naoružanje partizanskih snaga. Došavši u Zagreb u prvim popodnevnim satima 9. svibnja, Savić je pratio i snimao ulazak partizanskih snaga Maksimirskom cestom sve do Langova trga, kako su ih građani dočekali, fotografirao je i prve hrvatske zarobljenike i smještaj partizanskih stožera u rezidencijalnom dijelu grada.
Savić je detaljno dokumentirao tri velika događaja koja su se dogodila na središnjem zagrebačkom trgu. To je bio veliki miting 11. svibnja na kome su govorili predstavnici novog vojnog i političkog vrha: komandant Glavnog štaba NOV-a Hrvatske general Gošnjak, zapovjednik 2. armije general Koča Popović i komandant Zagreba pukovnik Holjevac, kao i predstavnici novih komunističkih vlasti.
Potom, to je bila velika parada, defile jedinica 1. i 2. armije, kao i zagrebačkog X. korpusa, koja je održana dva dana kasnije, 13. svibnja. I konačno, dolazak predsjednika ZAVNOH-a, pjesnika Vladimira Nazora 16. svibnja u Zagreb. Njega su svečano dočekali predstavnici nove vojne i civilne vlasti, kao i građani koji su ga euforično pozdravljali od kupališta na Savi sve do Jelačićeva trga.
Pored tih velikih događaja, kamera Branka Savića zabilježila je i druge događaje u Zagrebu od 9. do 17. svibnja.
Grupe i grupice hrvatskih zarobljenika koje su osloboditelji prikupljali, defile njemačkih zarobljenika kroz grad, od Zaprešića sve do Jelačićeva trga, kao i sabirne logore: na Kanalu, današnjem autobusnom kolodvoru, za hrvatske zarobljenike, i improvizirani logor na današnjem stadionu na Maksimiru za njemačke ratne zarobljenike.
Potom, smještaj partizanskih stožera u reprezentativnim vilama na Tuškancu - Jabukovcu i Josipovcu i pojedine zarobljene visoke časnike Hrvatskih oružanih snaga odmah po zarobljavanju. Snimio je čak i zarobljenog mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija - odmah po ispitivanju u stožeru armije Peka Dapčevića, poslije čega je upućen u Srbiju i likvidiran.
Uhićenje mitropolita Joanikija
Kako je od ranije pratio stožer Prve armije, generala Peka Dapčevića, tako je jedan dio fotografija snimljen u ovom stožeru i u vili na Jabukovcu, gdje je kamera zabilježila objekte, atmosferu i likove u Dapčevićevu štabu. Fotograf je snimio i ostavljene tenkove, vozila, pa čak i zrakoplove na raznim lokacijama po Zagrebu. Snimio je i druge scene na kojima se vide osloboditelji - partizani u novoj ulozi: vlasti. Odnosno, pripadnike NDH sada kao zarobljenike koje vode na sabirališta ili ispitivanja.
Iako ne namjerno, njegova kamera zabilježila je izgled grada na području kojim se kretao: od Maksimirske ceste, Vlaškom ulicom preko Jelačićeva trga, pa Ilicom sve do iza Vrapča, na jug do kraja Savske ceste i zagrebačkih mostova preko Save, i na sjever, prema Tuškancu sve do bivše Pavelićeve vile na Jabukovcu. Na ovim fotografijama uočava se izgled grada i njegovih stanovnika na samom kraju rata.
Fotomonografiju prate i dvije uvodne studije. Jedna o povijesnom kontekstu završetka Drugog svjetskog rata, s posebnim osvrtom na događaje oko Zagreba tijekom svibnja 1945., dok će druga dati čitateljima informacije o zbirci, autoru i drugim tehničkim detaljima vezanim za fotokolekciju koja je izvor za ovu fotomonografiju.
Kako je najveći dio fotografija do sada ostao nepoznat široj javnosti, smatramo da će ova fotomonografija privući pažnju hrvatske publike. Težište fotomonografije "Zagreb, svibanj 1945." svakako je vojna i ratna povijest. Ali ona će svojim ekskluzivnim materijalom privući pažnju i publike koju zanima povijest Zagreba i hrvatskog društva u 20. stoljeću uopće. Nakladnik Despot Infinitus, specijaliziran za vojnu povijest, na ovaj način pridružit će ovu monografiju nizu ranijih izdanja kojima je istraživana hrvatska povijest u 20. stoljeću.
Pricala mi je baka. Uletili u stanove i Ilici i svi mars van na docek "narodnooslobodilacke"vojske. Docek pod prijetnom smajsera. Kada su ulazili ulice su bile prazne jer se znalo da dolaze koljaci i razbojnici koji su za sobom ostavljali krvavi trag