Udruga Franak najavila je novu kolektivnu tužbu: ovaj put cilj im je da sve ulazne i izlazne naknade po kreditima sud proglasi nepo- štenima i ništetnima. Tužbeni zahtjev odnosio bi se i na otplaćene i kredite u otplati, a dužnici bi, donese li sud presudu u njihovu korist, mogli privatnim tužbama tražiti povrat novca unatrag pet godina od dana podizanja kolektivne tužbe. Razdoblje prije toga ulazi u zastaru.
– Izvršna će vlast najvjerojatnije takve naknade ukinuti kroz Zakon o stambenom potrošačkom kreditiranju za buduće stambene kredite, ali za nas to nije zadovoljavajuća širina rješenja problema. Mi mislimo da to vrijedi za sve vrste kredita, a ne samo za stambene, ali i da bi se trebalo primjenjivati i na postojeće i otplaćene kredite – komentira Denis Smajo, aktivist Franka.
Nepostojeći trošak
Smajo se referira na činjenicu da je Vlada u prijedlog Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju uvrstila amandman o ukidanju ulaznih naknada koji je inicijalno predložila Snaga, stranka koju je oformila skupina članova Franka. Izlazne naknade za prijevremeno otplaćene stambene kredite ukinute su zakonski 1. siječnja 2010., no te se odredbe ne odnose na postojeće kredite, ni na ostale namjene kredita osim stambenih, ni na nenamjenske kredite. I za uključenje stambenih kredita u otplati amandman je dala Snaga, no budući da ga Vlada nije uvrstila među svoje amandmane, nerealna je ideja da će biti usvojen.
– Ulazna naknada je naplaćivanje “troška” koji ne postoji jer službenici banke ionako rade svoj posao koristeći postojeće resurse banke što ne stvara nikakav dodatan trošak – argumentira saborski zastupnik Snage Goran Aleksić te dodaje da troškovi obrade kredita nisu dio ugovora o kreditiranju između banke i dužnika, a banke ih već 15 godina naplaćuju u iznosu od 0,5 do tri posto iznosa kredita. Procjenjuje da su u posljednjih 10-ak godina na njima zaradile više od 500 mil. kn.
Kamata je – cijena kredita
– Ako vratim nekome novac, kako sam ga to oštetio? Štetu bi banka trebala dokazati, i to tužbom – zaključuje Aleksić ističući da se, prema Zakonu o obveznim odnosima, kod prijevremene otplate vraća samo glavnica i nešto malo kamata koje se zaračunavaju za razdoblje između datuma prethodno uplaćenog anuiteta i dana konačne otplate. Jedina je obveza dužnika o ranijoj otplati unaprijed obavijestiti banku.
Argument banaka u naplati naknade za prijevremenu otplatu je činjenica da su oni u razdoblju za koje je ugovorena otplata kredita računali na ugovorene kamatne prihode po toj osnovi. Na neki način dužnika kažnjavaju za propuštenu dobit u tom razdoblju. No, prema ZOO-u, u kamati moraju biti sadržani svi troškovi jer kamata predstavlja cijenu kredita.
Upravni odbor Udruge Franak vrlo će skoro donijeti odluku o podizanju tužbe u koju bi ušli sklapanjem sporazuma s jednom od dvije udruge potrošača ovla- štenih za kolektivne tužbe – Savezom udruga za zaštitu potrošača – Split ili Društvom za zaštitu potrošača Hrvatske “Potrošač”. Franak bi pritom preuzeo plaćanje svih troškova sudskog postupka. Aleksić podsjeća da dužnici već sada mogu pojedinačnim tužbama tražiti povrat nezakonito naplaćenih izlaznih naknada, kao i da u korist dužnika postoji pravomoćna presuda Županijskog suda u Vukovaru iz 2014.
Nakon najave Franka, Vladine odluke o ukidanju naknada na nove stambene kredite i HNBove preporuke bankama da minimaliziraju naknade, posve je jasno: bojno polje između dužnika i banaka sad se s kamata i valute kredita premješta na – naknade. A sudeći po HNB-ovoj najavi uvrštenja naknada za sve bankarske usluge na usporednu web-listu na proljeće, neće se zadržati samo na ulaznim i izlaznim. Sprema li se “naknadorez”?
Odličan potez! Budući da nitko ne regulira divlje bankarsko tržište u Hrvatskoj, sud je jedina opcija.