ODGOVORILI HUB-U

Udruga Franak: Banke su morale upozoriti na rizike tečaja 'švicarca'

Sanjin Strukić/PIXSELL
22.09.2017.
u 12:15

"Banke su kod ugovaranja morale upozoravati potrošače na razlike između eura i CHF-a kao valutnih klauzula", smatraju u Udruzi Franak.

Udruga Franak je, reagirajući na priopćenje Hrvatske udruge banaka (HUB) od prethodnoga dana na presuda Suda EU vezanu uz rumunjski slučaj, poručila da su banke morale znati kako se tečaj švicarskog franka kretao u prošlosti, a u skladu s time morale su na taj rizik upozoriti potrošače.

HUB je, naime, povodom presude Europskog suda koja se odnosi na slučaj rumunjskih dužnika po kreditu u švicarskim francima, a koji je Udruga Franak proglasila povijesnom pobjedom za dužnike u 'švicarcima', u četvrtak nastojao pojasniti okolnosti ugovaranja kredita u valutnoj klauzuli CHF, pa je poručio i da presuda Suda EU neće imati direktnog utjecaja na Hrvatsku.

Banke nisu mogle znati kako će se kretati tečaj CHF-a

HUB je poručio i da banke nisu mogle znati kako će se kretati tečaj CHF-a u budućnosti, no u Udruzi Franak ističu da svaka banka ima odjel riznice koji upravlja valutnom i kamatnom pozicijom banke te trguje vrijednosnim papirima i drugim derivativnim instrumentima, pa zaključuju da su banke morale znati kako se CHF kretao u prošlosti te su, u skladu s time, minimalno na taj rizik morale upozoriti potrošače.

"Budući da je CHF vrlo nestabilna valuta, to znači da se takva nestabilna valuta mora kod ugovaranja promatrati drastično drugačije nego, primjerice, euro. Banke su kod ugovaranja morale upozoravati potrošače na razlike između eura i CHF-a kao valutnih klauzula", smatraju u Udruzi Franak. 

Nadalje, na HUB-ovu konstataciju da bankama nije dopušteno spekulirati na deviznom tržištu, Franak odgovara da je činjenica kako banke nisu imale depozite u 'švicarcima', niti inozemne CHF kredite u veličinama u kojima su ugovarale potrošačke CHF kredite, pa stoga, zaključuju u Udruzi, banke jesu spekulirale. 

HUB griješi zaključujući da se presuda Suda EU ne odnosi na kredite u Hrvatskoj

Smatraju i kako HUB griješi zaključujući da se presuda Suda EU ne odnosi na kredite u Hrvatskoj, jer su Rumunji ugovarali kredite u stranoj valuti, a ne s valutnom klauzulom. Sud EU, navode u Udruzi Franak, nigdje u svojoj odluci ne radi bilo kakvu distinkciju u tome smislu, niti se ona ukazuje kao bilo kakav relevantan aspekt odluke. 

Isto tako, tvrdnje banaka kako prije 2013. nije bilo propisano kako ugovarati promjenjivu kamatnu stopu u Udruzi Franak također smatraju neistinitom, pa temeljem Zakona o obveznim odnosima zaključuju da su banke, unatoč činjenici da činidba odnosno promjena kamatne stope mora biti odrediva, ugovarale neodredivu činidbu odnosno neodredivu kamatnu stopu. 

Kao odgovor na jedan od HUB-ovih zaključaka kako je Sud EU presudom ustvrdio kako kasnija neravnoteža ne može biti razlogom ispitivanja poštenosti ugovorne odredbe citirali su dio presude (za rumunjski slučaj) u kojemu se navodi: "Članak 3. stavak 1. Direktive 93/13 treba tumačiti na način da se nepoštenost ugovorne odredbe treba ocijeniti s obzirom na vrijeme sklapanja predmetnog ugovora, uzimajući u obzir sve okolnosti za koje je pružatelj usluga mogao znati u to vrijeme i koje su mogle utjecati na naknadno izvršenje spomenutog ugovora s obzirom na to da ugovorna odredba može unositi neravnotežu između stranaka koja se očituje tek tijekom izvršenja ugovora. U tom pogledu, na sudu koji je uputio zahtjev je da procijeni, s obzirom na sve okolnosti glavnog postupka i uzimajući u obzir osobito stručnost i znanja pružatelja usluga, u ovom slučaju banke, u vezi s mogućim promjenama tečaja i rizicima svojstvenima sklapanju ugovora o zajmu u stranoj valuti, kao prvo, moguće nepoštovanje zahtjeva postupanja u dobroj vjeri i, kao drugo, postojanje eventualne znatnije neravnoteže u smislu članka 3. stavka 1. Direktive 93/13."

Komentara 2

TA
taxiico
13:18 22.09.2017.

svaka čast ovim upornim i hrabrim ljudima.

Avatar comparator
comparator
10:13 23.09.2017.

Banke svojim instrumentima ucjene ("rating kućama" Standard and poors ,Moodis i sl. koje su samo izdanak banaka) provode svoju politiku stvaranja vezanog tržišta .Države su samo zakonski provoditelji te politike koje su čak involvirane u masovnu zavjeru koja na žalostost traje oduvijek i zauvijek jer svijet otkad je preuzeo tržišno gospodarstvo nema izbora i nema političke snage promijeniti poredak. Kapitalizam je društveno uređenje zasnovano na monopolu kapitala i ništa više . Sirova snaga kapitala ne može poraziti nikakav razum što je na žalost naša ljudska sudbina . To je borba između dobra i zla i začarani krug . Novac je uzrok ratova i uspjeha čovječanstva . Države su jake dok služe kapitalu i ničemu više.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije