– Tražimo ostavku guvernera Borisa Vujčića koji se ponaša kao meteorolog, a ne guverner. Nikome ne odgovara za svoje netočne prognoze, nego si još poveća plaću – poručila Katarina Lucić, voditeljica Udruge Franak s konferencije za novinare kojom su reagirali na pismo upozorenja koje je guverner Vujčić uputio ministru financija Borisu Lalovcu. Najavili su i prosvjed ispred HNB-a u srijedu 16. rujna u 9 sati ujutro.
Ukupno 13 točaka navedenih u pismu kojim guverner upozorava na moguću destabilizaciju financijskog sustava prema predloženom modelu konverzije CHF kredita u eure nazvali su neistinama kojima se želi zaplašiti javnost i na svaku su se redom referirali:
1. Mogući pad tečaja kune prema euru
Zašto bi se to dogodilo? Tko bi to trebao prodavati kune i kupovati eure, zar građani koji su iscrpili sve zalihe ili banke da bi imale još manje kuna?
2. Gubitak međunarodnih pričuva
Mjesecima je guverner Vujčić govorio da je jedina moguća konverzija ona u eure i da to da neće ugroziti likvidnost. Vjerojatno zato što je u prijedlog uneseno da će se dužnicima vraćati i preplaćene kamate promijenio je priču. Banke lako mogu riješiti konstrukciju sklapanjem forward ugovora sa svojim maticama. Zašto Vujčić misli da bi to išlo na teret države ili poreznih obveznika?
3. Percepcija povećanog kreditnog rizika u bankama
Za nju može biti odgovoran samo HNB koji plaši javnost svojim pogrešnim prognozama.
4. Rast kamata na kredite
Zbog čega bi do toga došlo kad bi se smanjili anuiteti i povećala urednost vraćanja kredita, što bi bankama olakšalo poslovanje. Zašto bi banke onda povećavale kamatne stope?
5. Narušavanje povjerenja kreditora zbog gubitaka banaka
Navodni gubitak od osam mlrd. kn rasporedit će se na više godina kroz porezne olakšice i banke ga praktički neće ni osjetiti.
6. Mogući odljev depozita u inozemstvo
Pa taj je novac već u inozemstvu, nije u čarapama, nego u bankama.
7. Narušavanje povjerenja u monetarni sustav
To se već dogodilo zbog banaka i HNB-a; banke rade malverzacije godinama kreditima u CHF, nisu našle način da obeštete građane nakon sudske presude.
8. Najranjiviji će i dalje imati probleme u otplati
Zar ih, ako su već u problemima, treba do kraja dovesti do ruba? Time bi banke pale u još veću nevolju jer bi povećavale rezervacije. U slučaju konverzije i bolje otplate, rezerve bi im se oslobodile.
9. Konverzija bi išla u korist osobama koje su ulagale u svoju gospodarsku aktivnost
Pa Hrvatska vapi za gospodarskom aktivnošću.
10. Dužnici u CHF bolje će proći od onih u kunama
Zašto je uopće uvedena valutna klauzula u Hrvatsku, zašto nisu kredite davali samo u kunama?
11. Upitna ustavnost konverzije
Vujčić nije pravnik, nego ekonomist, nije kompetentan govoriti o tome. Ponaša se kao predstavnik HUB-a. Kako ukidanje dužničkog ropstva može biti protuustavno?
12. Retroaktivnost
Većim dijelom odluke se odnose na sadašnjost. Ako bi se usvojili naši amandmani i riješili i dužnici koji su otplatili kredite ili su im ugovori otkazani, taj dio bio bi retroaktivan, ali u iznimnim je slučajevima retroaktivnost zakonom dozvoljena.
13. Nisu provedene konzultacije s Europskom središnjom bankom
HNB se već ponaša kao da smo u eurozoni, a mi imamo vlastitu valutu i suverenost. Udruga Franak ponovo je zatražila guvernerovu ostavku zbog, kako kažu, sramotnog ponašanja i neetičnog poslovanja.
– Hrvatska narodna banka nit' je hrvatska, nit' je narodna. Samo je banka. Smiješno je da tek sada pokazuje brigu za najsiromašnije dužnike, građane. Gdje je HNB bio kad su im trpani krediti u francima, kad su deložirani, oduzimali si živote, rastavljali se, obolijevali...? HNB zajedno s ministrom financija Austrije napada našu vladu, državu. Nedopustivo je miješanje bilo koje članice EU u unutrašnju politiku naše države – poručio je predstavnik Franka Krešimir Bajamić te dodao da Udruga podupire svaki napor da se problem kredita u CHF riješi.
Osim prosvjeda, najavljuje i akciju „Banke“, budu li se banke i dalje miješale u monetarnu politiku. Nisu je detaljno obrazložili, no pojasnili su da joj je cilj bankama otežati poslovanje u svim poslovnicama u Hrvatskoj, pa se može pretpostaviti da je posrijedi nešto slično već viđenom plaćanju vrlo sitnim kovanicama, što usporava poslovanje na šalteru.
Prosvjed će početi okupljanjem članova Udruge iz Zagreba i Zagrebačke županije u srijedu u osam sati ujutro na Trgu bana Jelačića. Članove iz drugih dijelova Hrvatske autobus će iskrcati u Palmotićevoj ulici i zajedno će u 8.45 krenuti Jurišićevom do zgrade HNB-a na Trgu hrvatskih velikana. Promet se zbog prosvjeda neće zatvarati, možda će biti malo usporen.
Na pitanja o mogućem političkom angažmanu, voditeljica Udruge Katarina Lucić odgovorila je da bi poziv članstvu da glasa za bilo kakvu političku akciju bio potpuno neprihvatljiv.
– Ako članovi žele glasati za HDZ, SDP ili bilo koju političku opciju, to je njihova odluka. Naš je uvjet za svaki razgovor koji smo vodili s političarima bio da nema pregovora ni o kakvoj političkoj podršci, jednako smo tretirali i predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović i bivšeg predsjednika Ivu Josipovića – napomenula je.
Nije željela komentirati ni najnovije stavove profesora Ivana Lovrinovića koji je savjetovao Udrugu, o tome da će ova konverzija dužnike dovesti u još lošiji položaj jer smatra da se svrstavaju u sferu političkog djelovanja.
Za crnogorski model konverzije, koji je predlagao čelnik HDZ-a Tomislav Karamarko, kaže da je pisan jednostavno u samo šest točaka i njime se može manipulirati.
– Kad je nešto pisano u šest odredbi, banke mogu manipulirati, Hypo banka u Crnoj Gori upravo sada izigrava zakon koji je izglasan. Od te konverzije neće biti ništa. Mi se slažemo da bi teret konverzije trebao ići potpuno na banke, ali nismo u poziciji odbiti ni ovaj prijedlog, jer je u pitanju mnogo obitelji, građana u problemima – zaključila je K. Lucić.
>> Lalovac: Guverner s 50.000 kn plaće i suradnikom s avionom nema pojma kako žive građani
Ta je udruga prodala cijeli niz "šupljih fora" i obmana. Taje kao zmija noge da su sve do 2010. godine, slijedom tih istih kred. ugovora, kod tih istih banaka, danas prozvanih da su grozni lihvari, bili u boljoj otplatnoj poziciji nego euro ili kn dužnici. Tko meni ne vjeruje, nek utipka u tražilicu: Švicarci su sve do 2010. bili u plusu, rugali se eurima. Nadalje, oni bi najbolje od oba svijeta za sebe- neobično povoljnu kamatu na CHF (4-5 %), ali da im se preračuna kredit u kn - a za kojeg je vrijedila kamata blizu dvoznamenkastog %. Osim toga, devizna klauzula je bila sine qua non da kapital iz WU banaka uopće bude plasiran u HR - oni poturaju javnosti floskule o valuti isplate kredita, ne dragi moji frankovci - valuta isplate je jedno, a devizna klauzula nešto sasvim drugo (to je ugovorna obveza, etalon vrijednosti, hrv. zakoni dopuštaju i klauzulu prema g zlata). I što je najvažnije, Vrhovni sud nedavno potvrdio da devizna klauzula sasvim zakonski korektna. Sada, kad su "ukrcali" gotovinu i kad treba otplaćivati rate - e puni ideja na tuđi račun i nek se sve svali na grbače svih poreznih obveznika. U gore navedenom članku, do 2010. - opisano što ih privuklo CHF kreditima jer su mogli za isti iznos ( u usporedbi s eurskim) kupiti 20 m2 stamb. prostora više ili čak Mercedes A klase (obadva su pala i stan i auto). I zaključno - ti protesti CHF dužnika su parada sami za sebe jer tako lijepo odjevenih demonstranata nije nikad bilo na našim ulicama i trgovima i tako skupih cvika protiv sunca na njihovim nosevima. Blizu su željenom - da svi mi podupremo njihove dugove, ali će biti lom na Ustavnom sudu jer retroaktivno se mijenjaju ugovori koji tangiraju privatnu imovine i kreditne plasmane, a da banke nitko ništa ne pita. Njihov je to novac, koliko god bi neki "potaracali" sve bankovne podružnice - sada kad novac otječe u smjeru banaka. Dok su trljali ruke i nosili gotovinu - e to je bio njihov dobar pos o!