S francuskim veleposlanikom u Hrvatskoj Gaëlom Françoisom Veyssièreom razgovarali smo o odnosima Francuske i Hrvatske, nedavnom predsjedanju Hrvatske Vijećem EU, europskom fondu za oporavak europskog gospodarstva od koronakrize, no razgovor smo počeli najaktualnijom temom: francuskom ponudom rabljenih aviona Rafale Hrvatskoj u postupku nabave borbenih zrakoplova koji bi trebali zamijeniti dotrajale hrvatske MIG-ove.
Što je bio glavni razlog zbog kojeg je Francuska odlučila sudjelovati u ovom natječaju?
Francuska je 9. rujna predala ponudu za dvanaest borbenih zrakoplova. Radi se o sveobuhvatnoj ponudi koja udovoljava hrvatskim specifikacijama i koja će omogućiti Hrvatskoj da izvršava sve zadaće vezano za suverenitet svog zračnog prostora. Rafale je najbolji zrakoplov svoje generacije i upravo je ta generacija daleko naprednija od ostalih ponuda na stolu. Izuzetno je siguran zrakoplov budući da je od 2006. godine Francuska izgubila samo jednoga, a po mom mišljenju upravo je to potrebno Hrvatskoj.
Video: Tri borbena aviona F-16 Barak Izraelskog ratnog zrakoplovstva na Plesu
Što je prednost francuske ponude u odnosu na konkurenciju?
Osim izvrsnih tehničkih karakteristika, ono što nudimo je dugoročna strateška suradnja (Rafale će ostati u službi francuske vojske do 2060.) u tom važnom području, vrlo snažna veza na kojoj zajedno možemo graditi obranu u Europi i jačati ulogu Europljana u NATO-u. Ističem kako je francuska ponuda jedina koja dolazi iz zemlje koja je članica i EU i NATO-a.
Možete li prokomentirati špekulacije u Hrvatskoj kojima se francuska ponuda aviona Rafale povezuje s izdašnom pomoći EU Hrvatskoj za prevladavanje gospodarske krize uslijed pandemije koronavirusa?
Špekulacije koje spominjete potpuno su neutemeljene. Hrvatska je članica EU, bit će glavna korisnica europskog Fonda za oporavak prema kriteriju BDP-a po glavi stanovnika, no taj je novac namijenjen razvoju zdravstvenog sustava, zelenijem i održivijem gospodarstvu... Novcem zajednice ne može se financirati kupnja oružja.
Kako ocjenjujete odnose Hrvatske i Francuske?
Odnosi između Francuske i Hrvatske izvrsni su, kao što su to pokazali i posjeti predsjednika Vlade Andreja Plenkovića Francuskoj u listopadu 2018. i u siječnju 2020. Posljednjih godinu dana otkako sam došao na dužnost u vašu predivnu zemlju, svakodnevno imam priliku tome svjedočiti. Francuska i Hrvatska prijateljske su zemlje koje si međusobno priskaču u pomoć: Hrvatska nam je pružila podršku nakon požara u katedrali Notre-Dame u Parizu, a mi smo pružili pomoć hrvatskoj službi civilne zaštite neposredno nakon potresa, a zatim i donacijom opreme hrvatskim vatrogascima pri proslavi našeg državnog praznika 14. srpnja.
Već dugo se govori o posjetu predsjednika Macrona Hrvatskoj, ali on nikako da dođe. Kad će doći? Pripremate li možda posjete Hrvatskoj na premijerskoj ili ministarskoj razini?
Iako je koronavirus uvelike poremetio planove vezano za putovanja diljem Europe, naša ministrica oružanih snaga, Florence Parly, ponudila se početkom prosinca doći u bilateralni posjet Hrvatskoj, a radimo i na posjetu gospodina Le Driana, francuskog ministra europskih i vanjskih poslova te, naravno, i na posjetu predsjednika Emmanuela Macrona. Imamo jako puno zajedničkih projekata, vrlo sličnu političku viziju Europe, projekte jačanja naše gospodarske razmjene, važna kulturna događanja, uključujući proslavu stote obljetnice osnivanja Francuskog instituta u Hrvatskoj u veljači 2021. godine, u povodu koje će se tijekom cijele godine organizirati razne francusko-hrvatske manifestacije.
Kako ocjenjujete nedavno hrvatsko predsjedanje Vijećem EU?
Hrvatsko predsjedanje suočilo se s izazovom bez presedana. Pritom je Hrvatska bila neumorna, pragmatična te je pokazala vjeru u Europu pomažući europskim institucijama da se organiziraju kako bi se Europskoj uniji omogućilo da u što boljoj koordinaciji reagira na krizu izazvanu koronavirusom. Još jednom bih zahvalio Hrvatskoj na tome. Nadalje, hrvatsko je predsjedanje omogućilo i da se Michelu Barnieru dodijeli mandat za pregovore s Ujedinjenim Kraljevstvom o uvjetima budućih odnosa između te zemlje i EU – a svi još uvijek imamo priliku vidjeti koliko je ovo pitanje osjetljivo – te da se pripremi dogovor o europskom Fondu za oporavak i višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021.- 2027., koji je konačno postignut pod njemačkim predsjedanjem.
Jeste li zadovoljni europskim planom oporavka od koronakrize? Hoće li europski fond biti dovoljan?
Po tom će pitanju u Uniji, a posebno u Hrvatskoj, biti visoka razina raspoloživih europskih sredstava, proporcionalna veličini izazova koji nam je prouzrokovao koronavirus. Sada je glavni cilj da ti fondovi omoguće brojne strukturne reforme u cilju postizanja zelenijeg, modernijeg i digitalnog gospodarstva te stvaranja otpornijih zdravstvenih sustava. Također ih je potrebno u kratkom roku aktivirati i potrošiti, što je pravi izazov u tehničkom smislu.
Kriza izazvana koronavirusom koja je pogodila Europu i cijeli svijet gurnula je u drugi plan pitanje konsolidacije EU nakon Brexita. Kako Francuska vidi budućnost EU?
Usko surađujemo s Hrvatskom i svim našim partnerima kako bismo zajednički promišljali o budućnosti Europe. Osim stručnjaka i vlada, glavni cilj je uključiti i same europske građane, kao što smo 2018. to počeli raditi u manjem opsegu, kroz konzultacije s građanima o Europi. U srž ćemo problema ući pokretanjem konferencije o budućnosti Europe pod njemačkim predsjedanjem, a koja će završiti pod francuskim predsjedanjem u prvoj polovici 2022. godine. Naš stav veoma je sličan hrvatskom: rješenje problema s kojima se susrećemo u Europi traži više Europe jer ćemo samo tako biti dovoljno snažni u borbi protiv koronavirusa, klimatskih promjena i jer ćemo tako moći razviti stratešku autonomiju Unije. Ali to također pretpostavlja duboke reforme koje je potrebno provesti te jasnije, spretnije i brže djelovanje, ponekad bolje poštujući nadležnosti država članica. Puno je posla pred nama.
Francusko-njemačka suradnja uvijek je bila ključna za EU, kako ocjenjujete suradnju Berlina i Pariza?
Francusko-njemački par i dalje je od temeljne važnosti u Europi. Zbog naših zajedničkih točaka, naše vezanosti za europski projekt, naše povijesti, ali možda čak i više zbog naše sposobnosti da nadiđemo razlike u nacionalnim stajalištima kako bismo došli do europskih rješenja. To je upravo ono što su francuski predsjednik i njemačka kancelarka učinili po pitanju plana oporavka i višegodišnjeg financijskog okvira, što je otvorilo put za postizanje dogovora na Europskom vijeću u srpnju. Naravno, francusko-njemački dogovor nije dovoljan, ali je pouzdana i snažna osnova za postizanje europskog kompromisa među 27 članica. Sposobnost Unije da postigne kompromise i zajednički krene naprijed još je važnija u razdobljima kada, kao što je to slučaj danas, imamo velike napetosti u pregovorima o budućim odnosima s Ujedinjenim Kraljevstvom. Ili kada glavni međunarodni partneri, uključujući Rusiju, Kinu ili Tursku, naglo zauzmu stav na našu štetu. Moramo ostati ujedinjeni u različitosti kako to naš moto kaže, velike zemlje i manje zemlje, stare i nove članice, istočne i zapadne države...
Hrvatska i Francuska imaju različita mišljenja kada je riječ o proširenju EU na zapadnobalkanske zemlje. Kako to komentirate? Što mislite o situaciji u regiji?
Mislim da se ne može reći kako trenutačno imamo različita mišljenja. Istina je da smo prije imali različite pristupe: Francuska je smatrala kako nije poželjno odmah otvoriti pristupne pregovore s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, dok je Hrvatska bila uvjerena u suprotno. Učinili smo ono što prijatelji rade u takvim situacijama; radili smo na tom pitanju te smo s drugima, posebno s Njemačkom, pod hrvatskim predsjedanjem pronašli način da zajedno napravimo korak naprijed: donošenjem odluke o otvaranju pregovora, ali uz temeljitu reformu politike proširenja kako bi ona postala izdašnija, ali istodobno zahtjevnija i u manjoj mjeri automatska. Europska metoda nije uvijek jako glamurozna, ali je ozbiljna i, kao što vidite, daje rezultate.
Rafale ili f 16 block 70/72. Samo to dolazi u obzir. Odluka će na kraju biti politička kao i kod svakoga na svijetu. Šta god kupili biće odlično.