S francuskim veleposlanikom u Hrvatskoj Jérômom Pasquierom razgovarali smo dan nakon referenduma na kojem su građani velikom većinom poduprli ulazak Hrvatske u EU.
Jesu li vas iznenadili rezultati referenduma? EU potresa kriza, a i hrvatski su pregovori zaista bili dugi i demotivirajući.
Ne, nisam bio iznenađen, već vrlo sretan. Hrvatski su građani dobro izabrali. A tako dobar rezultat pokazuje da građani, iako su svjesni sadašnjih problema u Uniji, od kojih ne treba bježati, ipak znaju da EU nudi i prednosti, ponajprije mir i stabilnost.
Kakav signal dobiva EU ovim referendumom?
Vrlo važan. Kad ste u nekoj skupini, ljudi nakon nekog vremena vide samo probleme. Ovakva poruka iz Hrvatske podsjeća i nas da je bolje da se i u krizi držimo zajedno te da je EU, gledajući izvana, dobar projekt, što ponekad biva zaboravljeno.
Ravnomjerna podrška
Izlaznost je bila relativno niska.
To je demokracija – izađi na referendum, ne izađi, glasaj za, glasaj protiv. No s druge strane, ono što me osobito veseli jest činjenica da je podrška Europskoj uniji ravnomjerna po cijeloj Hrvatskoj – u svim dijelovima je glas za odnio većinu.
Koliko je Hrvatska spremna za EU?
Puno toga je učinjeno, no posao nikada nije gotov. I kad postanete punopravna članica, i dalje treba raditi, prilagođavati se, usvajati nove zakone. Kao i ostale države. Preostalo je još dovoljno vremena – 18 mjeseci – za prilagodbu i pripremu koja je izuzetno važna: kako ćete, primjerice, iskoristiti što više novca te profitirati od fondova EU. Optimističan sam, ide se u dobrom smjeru i vjerujem da će Vlada nastaviti s tim poslom.
Poglavlje 23 je pod monitoringom. Kako ocjenjujete napredak u reformama?
Napredak je očit, prijašnji saziv Sabora donio je niz važnih zakona, no od samog donošenja zakona važnija je primjena. A sud o tome ne možete donijeti nakon samo šest mjeseci, to je proces. Baš sam prije ovog razgovora bio s hrvatskim ministrom pravosuđa te smo razgovarali kako Francuska može nastaviti pomagati Hrvatskoj, ako želi, u reformi pravosuđa, edukaciji sudaca i drugom. Očekujem da ćete nastaviti borbu protiv korupcije te rješavati pitanja u vezi sa zaštitom ljudskih prava.
Iako vrijeme teče, pitanje brodogradilišta još nije riješeno. Zabrinjava li vas to?
Brodogradilišta zaista jesu težak problem, no on nije samo hrvatski specifikum. S istim su se problemom morale suočiti druge države – Poljska, Njemačka, Francuska. Postignut je dogovor s Direktorijatom za tržišno natjecanje o privatizaciji, ali sad je u hrvatskim rukama da provede privatizaciju. Znamo da neće biti lako i spremni smo pomoći svojim iskustvom.
Što ste učinili?
Restrukturirali smo ih. Vi ste se odlučili za privatizaciju. Važno ih je modernizirati, staviti naglasak na tehnički sofisticiranije brodove, kako bi bili konkurentni. No problem brodogradilišta je dublji i nije samo vezan za EU. Brodogradilišta vas puno koštaju, a smatram da si Hrvatska takvo što i ne može priuštiti. Taj bi se novac mogao efikasnije preusmjeriti.
Ne potičimo viškove
Pripremaju se izmjene Zajedničke poljoprivredne politike (CAP). Što mogu očekivati hrvatski seljaci?
Nama je CAP vrlo važan, moramo ga prilagodili, ali ćemo ga braniti. Dobro je što će Hrvatska odsad biti zastupljena u svim odborima i vijećima koja će raspravljati o reformi i moći će braniti svoje interese. Uvijek smo tvrdili da hrana nije proizvod kao svi ostali. Hrana je osnovna potreba. Važno je održati adekvatnu razinu proizvodnje na cijelom teritoriju. To je nešto što hrvatski seljaci dobro razumiju i dijele isto mišljenje. Usto, moramo razgovarati kako efikasnije rasporediti poticaje a ne da potičemo stvaranje viškova.
U kakvu će Uniju ući Hrvatska 1. srpnja 2013.?
U središtu smo krize. Ali to nije europska, već financijska kriza. Moramo se prilagoditi, promijeniti regulativu, ali mi u Francuskoj zaista mislimo da kriza čini Europu još važnijom. Razgovarat ćemo, bit će neslaganja, ali smatramo da će kriza ojačati EU. I da ćemo krizu zajedno prevladati.
prvi