Sveta Stolica dekretom 1844. dopustila je osnutak Franjevačkoga samostana, a temeljni je kamen za gradnju položio dvije godine poslije fra Rafo Barišić. Zapadno krilo samostana useljeno je 1848., nakon čega je nastavljeno s radom na južnom i istočnom krilu, koja su 1860. završena.
Temeljni kamen za staru crkvu položen je 1846. godine, a 1863. je odlučeno da se gradi nova, veća crkva, koja je bila zamišljena kao trobrodna bazilika u stilu talijanskoga baroka s kupolom poviše oltara. Taj plan nije ostvaren zbog manjka novca i iskusnih majstora, ali je nacrt očuvan. Zgrada stare crkve porušena je 1905., a iste godine položen je temeljni kamen za gradnju nove crkve u kasnoromaničkome stilu. Krov je sagrađen 1911., a sjeverni zvonik 1927. godine. Svodovi su srednje lađe preinačeni te 1938. i podignuti. Nova crkva znatno je oštećena tijekom Drugoga svjetskog rata. Pročelje je obnovljeno 1959. i 1960., a južni je toranj dovršen 1969. godine. Krov od bakrenoga lima postavljen je 1977., a dvorište ispred Crkve 1974. i 1975. godine. Crkva je duga 50 metara, široka 26, a zvonici su visoki 32 metra.
Fratri su 1860. godine sagradili objekt sa šest trgovina, a na rijeci Lištici sagrađena je 1868. mlinica, uz koju je 1934. i hidroelektrana. Na rijeci Ugrovači sagrađen je kameni most 1868. godine, s nekoliko lukova. (M.S)
