Na poziv kralja Hamada bin Ise Al Khalife papa Franjo jučer je doputovao u otočnu Kraljevinu Bahrein u Perzijskom zaljevu gdje će boraviti do nedjelje 6. studenoga, a to će mu biti drugi posjet Arapskom poluotoku nakon Ujedinjenih Arapskih Emirata 2019. godine. Papa Franjo doputovao je u Bahrein sa željom da dodatno učvrsti mostove prema islamskom svijetu, a izravni povod 39. inozemnog putovanja u Franjinu pontifikatu je Bahreinski forum za dijalog. Papa će sudjelovati na završnoj svečanosti konferencije 4. studenog, na kojoj se očekuje 200 vjerskih poglavara, znanstvenika i drugih uglednika. Uz katoličku misu na nacionalnom stadionu, ekumensku molitvu za mir i susret mladih, papin posjet proteći će i u znaku jačanja lokalne crkve.
Odredište za useljenike
Papu Franju na letu prema Bahreinu toliko je boljelo koljeno da se nije mogao kretati po zrakoplovu i pozdraviti novinare kako obično čini. Franjo hoda sa štapom otkako mu je ranije ove godine puknuo ligament u koljenu, a ponekad koristi i invalidska kolica, no tijekom letova uvijek je uspijevao prošetati zrakoplovom i razmijeniti nekoliko riječi s novinarima.– Danas me jako boli i ne mogu se kretati po zrakoplovu pa ću sjesti, a vi dođite k meni – rekao je 85-godišnji Franjo novinarima tijekom leta.
Prema službenim podacima broj katolika u Bahreinu procjenjuje se na oko 80 tisuća od ukupno 1,7 milijuna stanovnika. Za njih, ali i za mnoge katolike u drugim dijelovima Arapskog poluotok papin posjet ostvarenje je sna, rekao je uoči puta biskup Paul Hinder, nadležan za Bahrein. Time će se ojačati ne samo vjera katolika u regiji nego i uloga pape kao mirotvorca.
Katolička zajednica u Bahreinu ima jedinstveno iskustvo življenja crkvenog zajedništva u zajednici koja ima multietnička, višejezična i višeobredna obilježja. Većinom je čine imigranti koji su u kraljevinu došli poslom, uglavnom iz Azije, poglavito Filipina i Indije. Iako je u Bahreinu na snazi šerijatski zakon, to je jedna od rijetkih zemalja Arapskog poluotoka koja ima mjesnu kršćansku zajednicu. Većinsko stanovništvo je muslimansko, suniti i šijiti, njih 70,2 posto. Šijiti su u većini, ali vladajuća obitelj te mnogi bogatiji i utjecajniji Bahreinci su suniti, što je jedan od temeljnih uzročnika političke i socijalne napetosti. Islam je službena religija, ali vjerske su slobode ustavom zajamčene svima, što se itekako osjeća u svakidašnjici.
Među 29,8 posto nemuslimanskog stanovništva kršćana je 10 posto, a slijede hinduisti, budisti, sikhi, bahai, židovi i drugi. Vrlo je visok prirodni prirast te broj stanovnika raste, a mnogo je i stranih radnika jer, prema jednom istraživanju iz 2019., Bahrein se našao na drugom mjestu liste najboljih mjesta za život doseljenika.
Papa će u Bahreinu iz prve ruke saznati kako živi kršćanska manjina u toj zemlji. Vidjet će ih na misi koju će slaviti sutra na stadionu u glavnom gradu Manami, na kojoj će biti i katolici koji žive u Saudijskoj Arabiji, Omanu, Kuvajtu i UAE. Isto tako, papa Franjo će ponoviti svoj poziv na međureligijski sklad i bratstvo među svim ljudima. Izbor Bahreina također je bio snažan signal šijitskoj populaciji, koja čini većinu stanovništva u Kraljevini Bahrein, iako je vodstvo zemlje čvrsto u rukama sunitske monarhije. Papa Franjo postat će prvi papa koji će posjetiti Bahrein, zemlju sa samo dvije crkve, u koju putuje kako bi promovirao dijalog s muslimanima. Crkva Svetoga Srca u bahreinskoj metropoli, sagrađena na zemlji koju je darovao tadašnji emir, prva je katolička crkva sagrađena u Perzijskom zaljevu u moderno doba. Posvetio ju je 1940. biskup Giovanni Tirinnanzi, ondašnji apostolski vikar Arabije.
Mise na deset jezika
Drugo liturgijsko okupljalište u Bahreinu je crkva Gospe od Pohođenja u Awaliju. Bogoslužni je prostor za potrebe tamošnjih ne samo katoličkih nego i anglikanskih vjernika prilično malen pa je izgrađena i nova prostrana crkva Gospe od Arabije u Awaliju. U katedrali koja može primiti više od 2000 ljudi, liturgijska se slavlja održavaju na devet jezika: engleskom, konkaniju, malajalamskom, bengalskom, urduu, tamilskom, tagaloškom, španjolskom i francuskom, i na dva obreda – zapadnom i siromalankarskom.Šijitske organizacije i nevladina organizacija Human Rights Watch molili su papu Franju pri-je odlaska u Bahrein da iskoristi susrete kako bi zatražio od Bahreina da poštuje ljudska prava, ukine smrtnu kaznu i zabrani sve oblike mučenja i zlostavljanja..
franjo volim ti i ime i vijeru