CRNI SCENARIJ?

Gašenje rafinerije mora odobriti 7 od 9 članova NO-a u kojem su 4 Hrvata

INA
Foto: Petar Glebov/PIXSELL
Autor
Marko Biočina
30.09.2014.
u 11:41

Pravna logika o tzv. zadržanim pitanjima mogla bi biti osporena tvrdnjama kako gašenje rafinerijskih djelatnosti u Sisku ne znači prestanak osnovne djelatnosti Grupe

Usprkos izjavama da ne može utjecati na odluke koje se donose u Ini, čini se da hrvatska Vlada ipak ima formalnu mogućnost spriječiti najavljenu odluku o gašenju rafinerije u Sisku. Naime, uvidom u važeći međudioničarski ugovor sklopljen između dvaju velikih dioničara u hrvatskoj naftnoj kompaniji – hrvatske Vlade i mađarskog MOL-a – proizlazi kako je za takvu odluku uprava kompanije dužna osigurati prethodnu suglasnost Nadzornog odbora, i to izglasanu kvalificiranom većinom članova tog tijela. Riječ je o odredbi međudioničarskog ugovora koja regulira takozvana zadržana pitanja. U točki 7.3.14. se, primjerice, kao jedno od takvih pitanja navodi “prestanak bilo koje osnovne djelatnosti Grupe ili reorganiziranje u bitnoj mjeri cjelokupnog njezinog poslovanja”. Pojednostavnjeno rečeno, za donošenje takve odluke na upravi kompanije, prethodno je mora odobriti barem sedam od devet članova NO-a kompanije.

Međudioničarski ugovor

Predstavnici hrvatske Vlade, uključujući i samog premijera Milanovića, u više su navrata tijekom proteklih dana izjavljivali kako se ne slažu s odlukom o gašenju sisačke rafinerije u ovom trenutku. Kako su u NO-u Ine tri člana koje je imenovala hrvatska Vlada, Siniša Petrović, Željko Perić i Mladen Proštenik, ali i predstavnica radnika Maja Rilović koja zasigurno neće podržati inicijativu gašenja rafinerijskih djelatnosti u Sisku, lako je izračunati da bez njihove podrške takva odluka ne može biti donesena.

Dakako, ova pravna logika mogla bi biti osporena tvrdnjama kako gašenje rafinerijskih djelatnosti u Sisku ne znači prestanak osnovne djelatnosti Grupe – s obzirom na to da Ina zadržava rafinerijske djelatnosti u Rijeci – ali i da se negašenje sisačke rafinerije ne može smatrati reorganizacijom cjelokupnog poslovanja kompanije. Utoliko, moguće je i da ovaj problem epilog dobije u sudskom procesu iako je obveza održanja rafinerija u Sisku i Rijeci, te ulaganja u njihov razvoj, vrlo detaljno obuhvaćena međudioničarskim ugovorom. Tako se, primjerice, u članku 9.2.14. strateški ulagač, odnosno MOL, obvezuje da će se “pobrinuti da članovi Nadzornog odbora i Uprave koje predlaže neće koristiti svoja glasačka prava ili poduzimati bilo koju drugu radnju da bi raspolagali bilo rafinerijom u Rijeci ili u Sisku”, a koji članak kasnije i “da će pod uvjetima iz članaka 7.2 i 7.3 Ugovora o kupoprodaji dionica osigurati da članovi Nadzornog odbora i Uprave koje je on predložio koriste svoja glasačka prava da bi osigurali da INA zadrži i razvija rafineriju u Sisku i rafineriju u Rijeci u skladu s Poslovnim planom”. Utoliko je razumljivo tumačenje da se odluka o gašenju rafinerije, odnosno rafinerijske djelatnosti u bilo kojoj od Ininih rafinerija, ne bi trebala donijeti bez suglasnosti obaju partnera.

Ne dođe li do dogovora dvaju dioničara, to tumačenje vjerojatno će biti podvrgnuto sudskom pravorijeku, no valja naglasiti kako je opstanak rafinerija od samog potpisivanja međudioničarskog ugovora 2009. godine u javnim istupima ljudi koji su pregovarali o tom dokumentu bio istican kao jedno od “zadržanih pitanja”.

Polančec o pravu veta

O tome svjedoči i izvadak iz transkripta sjednice hrvatske Vlade održane 24. prosinca 2008. , na Badnjak. Na toj je sjednici tadašnji potpredsjednik Vlade i glavni pregovarač s MOL-om Damir Polančec kolege ministre izvijestio o tome što je dogovoreno s mađarskom kompanijom i što će – tek mjesec dana poslije – biti formalizirano kroz tri potpisana ugovora. Polančec je rekao sljedeće: “Moram reći da je najiscrpnije pregovore bilo voditi u dijelu kad govorimo o korporativnom upravljanju, koje se odnosi na takozvane reserved matters, odnosno zadržana pitanja, odnosno pitanja u kojima RH zadržava pravo veta. Odnosno pitanja po kojima NO donosi odluku isključivo jednoglasno. Takvih je pitanja puno. Ja ću nabrojiti neka od najvažnijih pitanja. Prije svega, ne može se dakle dogoditi bez suglasnosti RH promjena imena, prestanak djelatnosti Ine, promjena sjedišta Ine, raspolaganje rafinerijama Rijeke i Siska, delistanje Ininih dionica sa Zagrebačke burze, raspolaganje benzinskim postajama.”

Dakle, podrazumijeva li “raspolaganje rafinerijama” odluku o prestanku njihove temeljne djelatnosti? Odgovor na to pitanje mogao bi definirati budućnost sisačke rafinerije.

Komentara 5

IB
Ivan Basar
12:04 30.09.2014.

Na žalost, u situaciji u kojoj se Hrvatska danas nalazi ugasiti rafineriju u Sisku, u gradu izmučenom i privredno uništenom, u županiji bez zdrave, već samo sebične i lakome, politike. Nerazumljivo. Rijeka ima veliku 'divnu' luku, Rijeka ima 'super' brodogradnju, i Rijeka ima stabilnu i uspješnu vlast, a Sisak nema ništa. I to bi trebalo uzeti u obzir, moguće, ali tko to u Hrvatskoj zna.

BA
banijash
12:50 30.09.2014.

Gradajani Siska imaju vise štete od te rafinierije nego koristi od toga sto tu radi par stotina radnika. Cak i uz milijunska ulaganja i modernizaciju, sisacka rafinerije nema sanse da bude konkurentna. Sisak je bio nekad uspjesan industrijski grad za Jugoslovenske pojmove. HDZ i komunisti u vrijeme kad je narod bio prokupljen ratnim zbivanjima u pozadini vrsili su pljacku kakova jos nije zabiljezena u svjetskim razmjerima. Sve sta su nasljedili, sva drustvena dobra, fabrike, objekte, stanove, vojna imovina, plaze, hoteli.. sve sta su mogli pretvorit u novac prodali su za budi zasto i novac iznijeli van granice. Sanader odgovara za slicice i satove.. a sta je sa vecim ribama?

IM
Immanuell
12:20 30.09.2014.

Ako se smatra da bi potez gašenja ugrozio državne i javne interese, tada treba uložiti veto. Treba dobro vidjeti što se kod predaje INA - e MOL - u na upravljanje zapravo potpisalo. Čak i ako je netko potpisao izvjesnu nebulozu koja bi ugrozila vitalni interes, silom treba preuzeti upravljanje u rafineriji i skrenuti novac od poslovanja na naš račun. MOL se očito želi riješiti potencijalne konkurencije u regiji, stoga i pokušava zatvoriti rafineriju u Sisku. Zato godinama nije ulagao u promjenu infrastrukture na INA - inim benzinskim postajama, neke su i danas kao ruševine..... Tko bi tamo tenkirao?! Još kad se uzme u obzir da gorivo nije baš naj - naj glede kvalitete i čistoće, dobijemo to što u INA - i imamo danas. MOL nije htio ulagati u INA - u zato što ju je i kupio upravo da je polagano uništi. Nikad nisam imao osjećaj da je MOL - ova akvizicija nešto jako pozitivno za INA - u..... Ali, gledano u smislu naftnog biznisa, izuzev radnih mjesta, ostalo i nije toliko vrijedno..... INA je naftna korporacija kao i svaka druga u svijetu. Dio je mreže opskrbe naftom i derivatima i prema tome sastavni je dio multinacionalne globalne opskrbe fosilnim gorivima. Zbog toga je i na udaru većih i jačih, da se na neki način inkorporira u poslovanje nekog giganta. Dio koji INA uplaćuje u državnu blagajnu može se osigurati i ako se prodaju vlasnički udjeli, a ugovorno se obveže opstojnost, zaposlenost i budućnost tvrtke uz mjesečnu rentu od poreza koja bi osiguravala da država neće izgubiti svoj udio nakon prodaje. Glede ove teme, dužnosnicima u Račanovo vrijeme koji su prvi krenuli u ovu avanturu, te dužnosnicima HDZ - a iz sastava velikog bossa Sanadera koji su tu avanturu i priveli kraju dobrom za MOL, lošem za INA - u, nije uopće bilo važno gaze li se tu nacionalni interesi ili ne - važno je očito bilo samo potpisati, pretpostavljam zašto (aktivnosti ispod stola)...... Tako su se neki enormno obogatili praktično preko noći. Narod? Tko još pita nešto narod?!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije