Dječak u dobi od 4,5 godine u Domu boravi od rođenja. Plavokos i plavook, drag, vedre prirode, motorički živahan. Izgledom i ponašanjem ostavlja dojam mlađeg djeteta. Perinatalno neurorizično dijete, sada neurološki status uredan. Blaže zaostaje u mentalnom i govorno jezičnom razvoju, prisutne poteškoće pažnje koja je kraća i otklonjiva. Profil obitelji: Obitelj koja će mu pružiti emocionalnu sigurnost, prepoznati i optimalno poticati njegove sposobnosti i osigurati mu dosljedan defektološko-logopedski, rehabilitacijski tretman."
Jedan je to od opisa teško posvojive djece za koju Dječji dom Zagreb traži obiteljsku skrb, bilo udomljenje ili posvajanje. Podatke unatrag nekoliko mjeseci objavljuju na webu, pa su na taj način zbrinuli tri dječaka, u dobi od 3, 6 i 9 godina.
Trenutačno je tu šest dječaka, od njih se trojicu može i posvojiti. Neki su od njih u domu od rođenja, neki "samo" dvije godine. Za komunikativnog, emocionalno toplog sedmogodišnjaka koji pokazuje zadovoljstvo u prisnom kontaktu s odraslim osobama, koji izgledom i ponašanjem djeluje mlađe s obzirom na dob i čiji mentalni razvoj odstupa, a zbog cerebralne paralize treba nastaviti multidisciplinarno praćenje i rehabilitacijski program, traži se obitelj "koja će uz toleranciju i strpljivost pružiti djetetu emocionalnu sigurnost te poticaj i potporu u rastu i razvoju".
Obitelj po mjeri
Veliko je pitanje hoće li ta djeca imati sreću da netko odluči pružiti im dom i brigu koja im treba jer obilježeni su zdravstvenim problemima ili poremećajima u ponašanju.
– Djeca koja imaju izrazite teškoće u psiho-fizičkom razvoju godinama su u institucijama jer im centri za socijalnu skrb zbog toga teško nalazi posvojitelje – kaže dr. Jasna Ćurković Kelava, ravnateljica Dječjeg doma Zagreb. Što znači dom i briga koju ta djeca nisu dobila rođenjem, najbolje govori primjer trogodišnje curice koja je posvojena u inozemstvu.
– Imala je vrlo teška neurološka oštećenja od rođenja. Prema njezinoj medicinskoj dokumentaciji, izgledalo je da se nikad neće oporaviti i neprekidno će morati biti pod tuđom skrbi. Baš kao od najranijih dana svog života jer je kao beba ostavljena u domu za nezbrinutu djecu. Njezino stanje dugo je bilo prepreka za posvajatelje jer većina traži zdravu bebu, pa joj centar za socijalnu skrb nije mogao naći dom u Hrvatskoj – ispričala nam je Ćurković Kelava.
Malenu je posvojila obitelj u Švedskoj. Curica danas tamo ide u školu i vrlo dobro funkcionira po prilagođenom programu, veselo je dijete koje se uklopilo u svoju sredinu.
– Svi smo jako iznenađeni i oduševljeni njezinim napretkom, očito se jako puno ulagalo u njezin tretman – govori ravnateljica.
Telefonom se svojoj fizioterapeutkinji s vremena na vrijeme javi i Dado, dječak s cerebralnom paralizom koji je 2011. posvojen iz Nazorove u Italiju. "Zabunom" počne govoriti na talijanskom, pa je silno važan kad se "sjeti" da ona taj jezik ne govori. Ali na svakom je jeziku vidljivo iz Dadina ponašanja – da je dospio u obitelj baš po njegovoj mjeri.
Ljudi iz razvijenijih zemalja, objašnjava, lakše se odlučuju za posvajanje djece s teškoćama jer imaju mnogo razvijeniju podršku u obliku različitih servisa potrebnih u skrbi, počevši od rane intervencije nadalje.
U Zagrebu su, primjerice, još i dostupni centri i stručnjaci za razne vrste rehabilitacije, ali u manjim mjestima nisu.
Financijske prepreke
– U zapadnim zemljama jednostavno je razvijeniji i sustav rehabilitacije, školovanja, prijevoza i svih potpora za djecu s teškoćama u razvoju, manje je prepreka nego kod nas. Kod nas je to za početak i velika financijska prepreka – kaže prof. Tatjana Dejanović Šagadin iz psihološkog društva Tesa.
U posljednjih deset godina (od 2005. do 2014. godine) u Hrvatskoj su, prema evidenciji Ministarstva socijalne politike i mladih, posvojeno ukupno 1243 djeteta. Od toga su 30-ero posvojili strani državljani, ali često je riječ o stranim državljanima koji žive u RH.
Zdrava djeca koju je pravno moguće posvojiti uglavnom su starija od deset godina i zbog kašnjenja sustava propustili su šansu za posvojenje.
– Stvari se sporo mijenjaju zbog nesigurnosti obiteljskog zakonodavstva. Dobro je što novi zakon skraćuje rokove u procedurama za pravno rješavanje statusa djeteta i što posvojitelji moraju proći pripremu jer često idealiziraju posvajanje dok se ne suoče s problemima – ustvrdila je Jasna Ćurković Kelava.
>> Dado iz Nazorove pronašao je roditelje u Italiji!
