Ako zatrebate majstora za kakav sitniji popravak u kući ili renovaciju danas ga je teško naći. Majstori u Hrvatskoj šale se da ćete ga naći u Dublinu. Na majstore se čeka najmanje koji tjedan, a najčešće pokoji mjesec. Upravo zato što majstora više nema opet su na cijeni, doslovno, jer njihove su cijene sve bliže onima u zapadnim europskim državama.
– Dižemo cijene kako bismo odbijali ljude, ali ne ide, trebaju nas, i spremni su platiti koliko god kažemo. Naše se cijene izjednačuju s onima u Njemačkoj ili Austriji, u kojima se po satu plaća od 80 do 100 eura – priznaje jedan zagrebački plinoinstalater za Novi list, objašnjavajući kakvo je stanje na tržištu.
Prije tri godine u Zagrebu je bilo gotovo 190 registriranih plinoinstalaterskih obrta, sad ih je niti četrdeset.
– Od 60 šegrta koje sam obrazovao, njih 57 otišlo je van i dosad se nitko nije vratio – otkriva, dodajući kako je obrtniku nemoguće, i vrlo rizično, s premalim brojem radnika prihvatiti se nekog većeg projekta. – Kašnjenje je zbog manjka radnika zagarantirano, a prekoračenje ugovorenih rokova u većim građevinskim investicijama jako je skupo, zaključuje majstor.
Dodaje da se dobrim zanatlijama u Hrvatskoj, kraj toliko posla, danas isplati raditi i živjeti kod kuće, samo to mladi ljudi još uvijek ne shvaćaju. – Nažalost, majstore se godinama nije dovoljno cijenilo, što se sad promijenilo, i svi se opet klanjaju dobrom keramičaru ili zidaru, svakome tko zna posao, i tko može i ovdje dobro zaraditi – kaže sugovornik iz Zagreba.
Podaci Hrvatske obrtničke komore kažu da je broj aktivnih obrta unatrag godinu dana porastao za preko šest posto. No, pitanje je gdje su svi ti obrtnici onda kad ih trebamo. Ne postoji podatak koliko je obrtnika svoj posao preselilo u inozemstvo, no činjenica je da s obrtom osnovanim u Hrvatskoj sad mogu raditi i vani, što također može biti jedan od razloga zašto broj obrta u Hrvatskoj raste.
Od 2016. godine samo je 90 obrtnika u Hrvatskoj obrtničkoj komori zatražilo potvrdu o položenom majstorskom ispitu, što je priprema za odlazak u inozemstvo, no ona im vani nije nužna kao dokaz o majstorstvu jer za rad vani mogu priložiti samo diplomu.
Bivši ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras objašnjava da je kvaka s porastom broja obrta u tome što je maha uzelo otvaranje paušalnih obrta, i to nakon što je prošle godine gornja granica ukupnih primitaka za njegovo postojanje podignuta na 300 tisuća kuna. Riječ je o trenutačno najjeftinijem i najjednostavnijem obliku poslovanja, koje su ljudi prepoznali kao dobru priliku.
Vladimir Kostanjevac vlasnik je obrta "Zvrk" za montažu i servis PVC stolarije, koji je, kako kaže, imao više ponuda za rad u inozemstvu, no ostao je kod kuće. To mu, kaže, nijedna veća inozemna plaća ne može platiti.
Video: Kolinda Grabar-Kitarović: Minimum je osigurati plaće od 7500 kuna
Prije 25 godina na sve moguce nacine se ostavljao dojam da su majstori nisa klasa drustva jer nemaju fakultet,nenose odijela i nisu menageri,nije se drzalo do zanata,a o placanju uslugu bolje ni ne govoriti.Sad nam se to obija o glavu.