Hrvatska komora ovlaštenih inženjera geodezije (HKOIG) uputila je otvoreno pismo predsjedniku hrvatske Vlade Andreju Plenkoviću u kojem je zatražila da Vlada odustane od zabrane parcelacije poljoprivrednog zemljišta na čestice manje od 1 hektara (10.000 m2). Ovu zabranu parcelacije Vlada predlaže člankom 44. izmjena i dopuna Zakona o poljoprivrednom zemljištu koji je u drugom čitanju u Saboru. Parcelacija je nužan korak u rješavanju imovinsko-pravnih odnosa, a ova zabrana onemogućit će ili značajno otežati brojne postupke njihovog rješavanja kao npr. diobu imovine kod nasljeđivanja. U slučajevima nužnih dioba zemljišta ili razvrgnuća suvlasništva, vlasnici svoje vlasništvo neće moći upisati u katastar i zemljišne knjige.
“Jasno je unaprijed da ova zabrana parcelacije neće donijeti bolje uvjete za intenzivniju poljoprivredu, niti će riješiti problem nelegalne gradnje na poljoprivrednom zemljištu. Zabrana će rezultirati time da građani neće moći upisati svoje stvarno vlasništvo nad tako podijeljenim zemljištem u katastar i zemljišne knjige, koji dakle neće odražavati stvarno stanje vlasništva. Upravo to se već dugo ističe kao ključan problem u raspolaganju poljoprivrednim zemljištem. Komora traži da, zbog štetnih posljedica koje bi nastupile, Vlada povuče zabranu parcelacije“ napominje Adrijan Jadro, predsjednik HKOIG-a.
92 % vinograda je veličine 1 hektara ili manje
Hrvatska je država sa značajnim regionalnim razlikama u veličini čestica poljoprivrednog zemljišta i postoje područja koja zbog niza razloga imaju mnoštvo čestica manjih od 1 hektara, kao što je npr. Dalmacija, otoci i cijelo priobalje, ali i brojni dijelovi unutrašnjosti Hrvatske.
Koliko problema bi ova zabrana izazvala, naglašavaju u Komori, postaje jasno kada se uzme u obzir da čak 92 % svih poljoprivrednih gospodarstava (32.032 PG-a) koja se bave vinogradarstvom imaju vinograde površine jednog hektara ili manje1. Prema ovoj zabrani nasljednici 32.000 poljoprivrednih gospodarstava ne bi mogli riješiti imovinsko-pravne odnose diobom naslijeđenih vinograda jer ih ne mogu parcelirati na čestice manje od jednog hektara. Kad se pak pogleda struktura oranica u Hrvatskoj koje su po prirodi proizvodnje značajno veće, upada u oči da je u čak 74 % svih hrvatskih naselja prosječna veličinu tzv. ARKOD parcele za oranice manja od jednog hektara2.
Komasacija, a ne zabrana parcelacije, najkvalitetnije rješenje za okrupnjavanje zemljišta
Ako je cilj ove zabrane okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta, Komora inženjera geodezije podsjeća da za to već postoji kvalitetno zakonsko rješenje u Zakonu o komasaciji poljoprivrednog zemljišta. Osnovna svrha komasacije je upravo okrupnjavanje posjeda i katastarskih čestica u veće i pravilnije radi stvaranja povoljnijih uvjeta za poljoprivrednu proizvodnju. Pored toga, određena područja u Hrvatskoj zbog niza razloga nisu pogodna niti za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju niti za okrupnjavanje zemljišta, već u njima s razlogom prevladavaju proizvodnja za vlastite potrebe ili manja poljoprivredna gospodarstva.
Nelegalna gradnja na poljoprivrednom zemljištu nastavit će se i nakon zabrane parcelacije
Komora smatra nužnim upozoriti i Sabor i Vladu da ova zabrana parcelacije neće, kao što neki očekuju, spriječiti nelegalnu gradnju koja se događa na manjim poljoprivrednim parcelama izvan građevinskog područja. To je moguće postići jedino intenzivnijom suradnjom građana, jedinica lokalne samouprave i građevinske inspekcije. Nelegalna gradnja treba biti detektirana te sankcionirana na vrijeme, inače će se nastaviti. Zabrana parcelacije znači da će se poljoprivredno zemljište i dalje dijeliti na čestice manje od 10.000 metara kvadratnih, kupovati i prodavati, samo ti vlasnički odnosi neće biti ubilježeni niti vidljivi u katastru i zemljišnim knjigama. Dok građevinska inspekcija ne sasiječe bespravnu gradnju u korijenu, taj problem se neće riješiti, naglašavaju iz Komore.
Drugo čitanje u Saboru izmjena Zakona o poljoprivrednom zemljištu
Naime, Vlada je u veljači uputila u Sabor na drugo čitanje prijedlog izmjena Zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji je ovaj tjedan prihvaćen na Odboru za poljoprivredu. Odbor nije prihvatio prijedlog HKOIG-a da se štetna zabrana parcelacije (čl. 44.) ukloni iz prijedloga zakona. Stoga je Komora odlučila izravno upozoriti predsjednika Vlade o lošim posljedicama ako Sabor kroz ovaj zakon uistinu izglasa zabranu parcelacije poljoprivrednog zemljišta izvan građevinskog područja na čestice manje od 1 hektara.
