Sve je počelo s popularnom serijom "Igra prijestolja", kada su prvi put pozvani da zaigraju na filmskom setu, a uslijedila je potom pozivnica za američki show "Najpoželjnija nevjesta", gdje su uskočili u ulogu gorštaka. Jedno je vuklo drugo pa su svoje mjesto dobili i u hollywoodskom spektaklu "Robin Hood" i ponovno ostavili traga. Vratili su se u Dubrovnik na snimanje "Vikinga", a dio serijala u kojemu se pojavljuju još nije prikazan u Hrvatskoj pa o tome ne smiju previše govoriti. Riječ je o Redu vitezova Ružice grada Orahovica, najcjenjenijoj i najtraženijoj viteškoj udruzi u Hrvatskoj. Proslavljaju ove godine svoj 15. rođendan.
Zavidna zbirka oružja
– Svaki smo put stajali uz rame glavnim glumcima, a uistinu smo oduševljeni njihovim odnosom prema nama. "Robin Hood" sniman je u starom gradu u Dubrovniku, gdje je dobar dio šetnice pretvoren u srednji vijek. Postavljena su velika vrata, a kada bismo kroz njih prošli, činilo se kao da smo ušli u bajku – prepričava nam Vlado Grgić Crni, čelnik Reda vitezova Ružice grada Orahovica.
Na casting za "Robina Hooda" prijavili su se sami, a vrata im je svakako otvorilo i iskustvo iz "Igre prijestolja", u kojoj su utjelovili vitezove i trgovce. Kada su snimili scene borbe, režiser Otto Bathurst bio je presretan – prišao im je i rekao: "Dečki, bili ste odlični!" te svakome ponaosob stisnuo ruku. Kamo god idu, naoružani su "do zuba", a zavidnu zbirku srednjovjekovnog naoružanja iznajmljivali su iz za potrebe snimanja filmova i serijala u kojima su sudjelovali.
– Imamo srednjovjekovne kubure, puške, top, lukove i strijele, mačeve, buzdovane, čak smo i katapult nedavno nabavili – nabraja naš sugovornik. Sve je to ručni rad. Nabavili su čak i top, izrađen u njemačkom Essenu. Mačeve kupuju u Bedekovčini, a dosta alata i odora sami izrađuju. Pozamašna je i njihova kolekcija predmeta od keramike i kože.
Slavonski vitezovi o kojima je glas dopro čak do Hollywooda svoje su ime odabrali po drevnoj tvrđavi Ružica grad ponad Orahovice, a čiji prvi spomen datira još iz 1321. godine, ali ne zna se kada je točno nastala. Orahovica se, pak, spominje u spisima od 1228., no vjeruje se da je utvrda ipak starija. Živjele su na toj adresi kraljevske i plemićke obitelji, a koliko su bili napredni, svjedoči i to što su imali čak i toplu vodu.
Legenda o crnom vitezu
Najpoznatija je legenda o kneginji Ružici. Suprug joj je izgubio život u borbi protiv Franaka pa je raspisala turnir i pobjedniku obećala svoju ruku, a time i imanje. Dvoboji su se odigravali još od rane zore, a konačni je pobjednik vitez sav u crnome. Kneginja mu je te večeri, kako je i obećala, pružila svoju ruku. No uslijedio je šok kada mu je skinula kacigu s glave. Pred njom je stajao – Franak. Nije nikako željela predati se u ruke neprijatelja svoga naroda pa se, stjerana u kut, popela na najvišu kulu, bacila s nje i tako skončala. Divlje ružice od toga dana rastu po zidinama.
Ružica grad još nije dobro istražen, a oni se i za to bore, da se taj kulturni spomenik ne zaboravi, ali i da ga se obnovi. I proslava 15. rođendana Reda vitezova Ružice grada bit će vezana za tu utvrdu.
– Uprizorit ćemo u kolovozu turnir o crnom vitezu i kneginji Ružici. Naš srednjovjekovni viteški turnir najveći je u Hrvatskoj, a vjerojatno i u široj regiji. Okupit će se stotinjak vitezova, s konjima i kopljima, a kulisa će nam biti u Slatinskom Drenovcu i u Park šumi Jankovac, dakle na području Parka prirode Papuk – najavljuje vitez Grgić koji je posebno ponosan što njihov entuzijazam prepoznaje sve više mladića i djevojaka. Okupljaju četrdesetak članova, svih uzrasta, od djece do umirovljenika.
Prilično su zaposleni pa orahovički vitezovi budu angažirani u prosjeku tridesetak puta godišnje za razne manifestacije. – Na Danima Rima u Vinkovcima obukli smo se i nastupili kao Kelti, što je prvi put u Hrvatskoj da ih je netko tako utjelovio – ponosan je on. Viteške su borbe, kaže, poprilična egzotika, a Crni i njegovi kolege toliko ih vjerno utjelove da su ih i na snimanju poznatih serijala i filmova znatiželjno ispitivali kako im to uspijeva. Okrugli rođendan slavit će cijelu godinu. S obzirom na to da Hrvatsku obiđu i uzduž i poprijeko, marljivo čuvajući povijesnu baštinu, slavlje su itekako zaslužili.
