na sjeveru istre

Glavate želve označene satelitskim odašiljačima pustili u more

glavate želve
Foto: Duško Marušić/PIXSELL
1/11
24.10.2014.
u 14:20

Dolaskom zime i padom temperature mora, mlade želve napuštaju sjeverni Jadran, no ostaje zagonetkom kamo točno odlaze

Kako bi se pratilo njihovo kretanje u Jadranu i utvrdili putevi sezonskih migracija danas su na plaži kod savudrijskog svjetionika u more puštene četiri glavate želve označene satelitskim odašiljačima.

Riječ je o međunarodnom projektu NETCET – Mreži za očuvanje kitova i morskih kornjača u Jadranu koji sufinancira EU IPA Adriatic prekogranični program. Morske kornjače stalni su stanovnici našeg mora. Plitke i ljeti tople vode sjevernog Jadrana jedno su od dva najveća i najznačajnija područja ishrane glavate želve u Sredozemlju, posebice za mlade životinje. Koliko je ovo područje važno potvrdilo je i nedavno utvrđivanje brojnosti i rasprostranjenosti dupina i morskih kornjača iz zraka, koje su u okviru projekta NETCET proveli Institut Plavi svijet i ISPRA, Rim.

Dolaskom zime i padom temperature mora, mlade želve napuštaju sjeverni Jadran, no ostaje zagonetkom kamo točno odlaze. Stoga je tim hrvatskih i slovenskih znanstvenika, uključen u projekt NETCE danas pustio u more četiri kornjače obijlježene satelitskim odašiljačima koje će se pridružiti skupini od šest želvi koje su sa satelitskim odašiljačima već puštene tijekom ljeta u slovenskim vodama. Plan je na takav način obilježiti još deset kornjača i konačno otkriti puteve njihovih sezonskih migracija te pratiti njihovo ponašanje.

Foto: Duško Marušić/PIXSELL

Prikupljeni podaci po prvi će puta dati trodimenzionalni uvid u način na koji glavate želve koriste staništa Jadrana i pomoći boljem razumijevanju kompleksne biologije glavate želve u Jadranu te dati odgovor na pitanje - vraćaju li se po završetku zimskog perioda mlade životinje natrag u svoja ljetna staništa u sjevernom Jadranu? U provođenju ovog istraživanja znanstvenici iz slovenskog Instituta za bioraznolikost Sveučilišta na Primorskem, Instituta Plavi svijet iz Velog Lošinja, Morskog obrazovnog centra Pula te Državnog zavoda za zaštitu prirode usko surađuju s hrvatskim i slovenskim ribarima, u čijim se mrežama kao slučajni ulov često nađu morske kornjače. DZZP je u okviru nacionalnog Sustava za dojavu i praćenje izradio Protokol za dojavu i djelovanje u slučaju pronalaska uginulih, bolesnih ili ozlijeđenih strogo zaštićenih morskih životinja gdje svaki nalaznik pozivom na broj 112 može dojaviti slučajan ulov, pronalazak ozlijeđene, bolesne ili uginule jedinke. Upravo su tako ulovljene želve u sklopu projekta NETCET korištene za satelitsko praćenje.

Konačni je cilj projekta NETCET, kojeg u visini od 2,7 milijuna eura sufinancira Europska unija kroz IPA Jadranski program prekogranične suradnje, a u kojem sudjeluju i institucije iz Italije, Crne Gore i Albanije, omogućiti bolju i učinkovitiju zaštitu glavatih želvi i planirati dugoročnu strategiju njihova očuvanja.

>>Kamo idu glavate želve? Da bi doznali odgovor, obilježili ih odašiljačima

>>Slabovidna kornjača Rošpo dobila novi dom na Brijunima

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije