Glavni tužitelj Haaškog suda Serge Brammertz danas će pred Vijećem sigurnosti UN-a podnijeti izvješće o radu tužiteljstva u proteklih šest mjeseci.
Hrvatska ulazi u završnicu pregovora s Europskom unijom i važna nam je pozitivna ocjena suradnje Zagreba s Haagom.
Serge Brammertz pisano je izvješće poslao na East River 17. studenoga, dobili su ga glavni tajnik Ujedinjenih naroda Ban Ki-moon i sve članice Vijeća sigurnosti pa su najvažniji naglasci već procurili u javnost.
Saznali smo da glavni tužitelj pozdravlja napore hrvatske vlasti u provedbi istrage o nestalim vojnim dokumentima iz operacije Oluja, ali naglašava da u toj istrazi “ima nedosljednosti” te se žali da u posljednjih šest mjeseci nije dobio nijedan traženi dokument ni informaciju o tome gdje bi on mogao biti.
Dobio tri izvješća
Brammertz se u izvještaju pohvalio kako je hrvatska Radna skupina o nastavku administrativne istrage o nestanku vojnih dokumenata “počela ispitivati važne nove smjerove u istrazi na koje je upozorio njegov ured prije godinu dana” te je primio tri izvješća o toj temi.
Glavni tužitelj poziva Zagreb da nastavi istragu i u cijelosti razjasni nestanak dokumenata iz Oluje unatoč tome što je završeno suđenje generalima Anti Gotovini, Ivanu Čermaku i Mladenu Markaču te uskoro slijedi presuda. Pred Vijećem sigurnosti Brammertz će kazati da su sve njegove primjedbe hrvatske vlasti primile na znanje i izrazile spremnost da nastave rad.
Večernji list od diplomatskih izvora u Ujedinjenim narodima doznaje da Brammertzov izvještaj svi ocjenjuju poticajnim za Hrvatsku i on ne može usporiti procese ulaska u Europsku uniju, ali je napisan stilom koji ostavlja mogućnost da se u lipnju 2011. prije završetka pregovora još jednom čuje ocjena glavnog tužitelja o suradnji sa Zagrebom.
Zanimljiva je informacija da Serge Brammertz još od srijede boravi u New Yorku gdje pet dana ne provodi samo zbog konzultacija o radu tužiteljstva nego ima i velikih problema zbog “nedosljednosti” svoga rada u ulozi šefa međunarodnog istražnog tima Ujedinjenih naroda u slučaju ubojstva libanonskog premijera Rafika Haririja koje se dogodilo u veljači 2005. godine.
Upozorenje novinarke
Brammertza je 11. siječnja 2006. godine na tu dužnost imenovao glavni tajnik Kofi Annan nakon što je ostavku podnio prvi istražitelj Detley Mehlis.
Gotovo dvije godine Serge Brammertz radio je na slučaju Hariri dok u studenome 2007. godine nije naslijedio Carlu del Ponte i postao glavnim tužiteljem Tribunala za bivšu Jugoslaviju.
Televizijska postaja CBS i arapski novinski izvjestitelji iz New Yorka otkrili su da je “izgubio važne dokumente koji potvrđuju umiješanost Hezbollaha u smaknuće libanonskog premijera Rafika Haririja koji je ubijen u eksploziji bombe 2005. godine, a njegovi su sljedbenici tada optužili Siriju da stoji iza ubojstva, što je Damask odlučno nijekao.”
Neslužbeno doznajemo da se istraga o Brammertzovu djelovanju u slučaju Hariri traži jer je otkiveno da nije bio primjeren ni njegov odnos prema svjedocima, a mogao bi i krivično odgovarati za smrt policijskog kapetana Wissama Eidua.
Zamjera mu se što nije naredio istragu o mobilnoj telefonskoj komunikaciji osumnjičenih nakon bombaškog napada u kojem je stradao Hariri, a cijela priča došla je i do europskih vlada i Bijele kuće, no svi šute i čekaju da se prvi očituje glavni tajnik Ujedinjenih naroda koji je nadređen glavnom haaškom tužitelju.
Utjecajna novinarka libanonskog podrijetla Raghida Dergham, koja redovito gostuje na CBS-u i CNN-u, poručuje Ban Ki-moonu da pripazi gdje će sve završiti ili se izgubiti i Brammertzovi haaški dokumenti.
Smjena zbog nemara?
Apsurdno je da upravo Serge Brammertz uporno od Hrvatske traži istrage o dokumentima iz Oluje ne vjerujući da ih nemamo ili da ih nije ni bilo te ne želi ni čuti da su “izgubljeni”, a možda će ubrzo biti smijenjen s funkcije glavnog haaškog tužitelja isključivo zbog vlastite nemarnosti u čuvanju službenih dokumenta iz istrage koja ni nakon pet godina nije dovršena.
Glavni haaški tužitelj Brammertz izgubio dokumente
Glavnog haaškog tužitelja, koji će danas pred Vijećem sigurnosti UN-a podnijeti izvješće o RH, u New Yorku ispituju zbog neshvatljivih propusta i nedosljednosti u radu
Komentara 45
By by Brammertz .
Ban Ki-moon je gol “Zamjera mu se (g. Brammertzu) što nije naredio istragu o mobilnoj telefonskoj komunikaciji osumnjičenih nakon bombaškog napada u kojem je stradao Hariri, a cijela priča došla je i do europskih vlada i Bijele kuće, no svii šute i čekaju da se prvi očituje glavni tajnik Ujedinjenih naroda koji je nadređen glavnom haaškom tužitelju.” O tom slučaju se već nešto pisalo pa se sada može postaviti pitanje zašto je tajnik UN postavio baš g. Brammertza za haaškog tužitelja. Spekulativni odgovor mogao bi biti a) da za taj slučaj nije znao, b) da su postojali politički interesi da se baš g. Brammertza imenuje kao nasljednika gđe Carle Del Ponte. No za Hrvatsku je daleko zanimljivije objasniti zbog čega je Raspravno vijeće Haaškog suda 26. srpnja ove godine odbilo Bramerčev zahtjev da se Hrvatskoj naloži da nađe topničke dnevnike: “Napominjući da je Raspravno vijeće u predmetu Gotovina, Čermak i Markač 26. srpnja 2010., odbilo naložiti Hrvatskoj da preda tražene dokumente zbog neizvjesnosti oko toga gdje bi se mogli nalaziti, Brammertz u izvješću kaže kako je Raspravno vijeće istodobno ukazalo na obvezu Hrvatske da surađuje s tužiteljstvom vezano uz te dokumente.” (iz Izvješća g. Brammertza). Za svakog, tko prati ovu trakavicu, jasno je da je Raspravno vijeće time g. Brammertzu jasno dalo do znanja da je njegov zahtjev neutemeljen, ne zbog Hrvatske, već zbog njegova totalno nestručnog (ili možda isključivo političkog) pristupa dokazivanju stanja oštećenja Knina koje nitko razuman ne može dokazivati stanjem arhivskih spisa u koje spadaju i topnički dnevnici, već isključivo utvrđivanjem na terenu. No, kako je Haaški sud politički sud, koji isto tako ovisi o Ban Ki-moonu, kako se ne bi njemu zamjerio, Sud je vrlo uglađeno stavio do znanja Hrvatskoj da mora i dalje po tom pitanju surađivati s g. Brammertzom, što je značilo da se njemu ostavlja mogućnost časnog izlaza time što bi sam odustao od traženja topničkih dnevnika. No, on tu jasnu poruku nije razumio. Zbog toga bi Republika Hrvatska i njezini pravnici, među kojima je i Predsjednik Republike trebali predložiti da se topnički dnevnici kao zagubljeni dokumenti obnove (rekonstruiraju) kao što se normalno radi u u pravnim i sudskim postupcima. Jasno je da bi rekonstrukcija trebala poći od izjava svjedoka, kojih ima više nego dovoljno, te vještačenja stupnja rušenja Knina. Nažalost i Premijerka i Predsjednik igraju se “Muje pored plota” , ona ,obećavajući da će se dnevnici i li naći ili da će se utvrditi kod koga su završili, a on da i dalje treba raditi na njihovu traženju.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Seronja.