Na početku svog dvodnevnog radnog posjeta Bruxellesu, premijer Andrej Plenković najavio je glavnom tajniku NATO-a Jensu Stoltenbergu da će Hrvatska u sljedećih nekoliko tjedana povećati broj svojih vojnika u NATO-ovoj misiji na Kosovu, što je svojevrsni nadomjestak za nedavno hrvatsko povlačenje iz misije u Afganistanu, koje se dogodilo ranije nego povlačenje ostalih saveznika iz te zemlje.
– Dokazali smo se kao pouzdan i čvrst saveznik i partner u političkim i vojnim aktivnostima saveza – rekao je premijer Plenković u izjavi pred kamerama u sjedištu NATO-a, u koje, zbog epidemioloških mjera, novinari ne mogu ući već gotovo godinu dana, pa tako nisu ni danas u povodu ovog susreta.
Poseban interes za BiH
Nakon susreta u NATO-u, Plenkovića je u zgradi Europskog parlamenta primio predsjednik David Sassoli, kojemu je premijer zahvalio na potpori koju daje Hrvatskoj na putu prema schengenskoj zoni bez granica. – To je jedan od dva naša strateška cilja dublje integracije i vjerujem da će, uz proces koji vodimo unutar Vijeća EU, to dobiti i političku potporu Europskog parlamenta kad za to dođe vrijeme – rekao je Plenković u izjavi nakon sastanka sa Sassolijem.
– Razgovarali smo i o zemljama jugoistoka Europe. Hrvatska podržava naše susjede da idu naprijed prema Europskoj uniji i učinit ćemo sve da taj proces bude brži i dobro strukturiran. Poseban interes, naravno, imamo za Bosnu i Hercegovinu kao zemlju s kojom Hrvatska graniči i s kojom imamo snažne poveznice i prijateljske odnose. A pritom vodimo računa o ravnopravnosti svih konstitutivnih naroda, osobito hrvatskog, koji je najmanji konstitutivni narod. I na tom tragu želimo pomoći da svi zajedno idu prema Europskoj uniji – poručio je premijer Andrej Plenković.
Europski parlament je, inače, mjesto redovitih javnih kritika na račun Hrvatske zbog navodno brutalnog postupanja policije prema migrantima na granici s BiH. Kritike u pravila dolaze iz redova stranaka ljevice i lijevog centra i na njih redovito odgovaraju HDZ-ovi europarlamentarci, koji brane postupanje hrvatske policije i osuđuju svoje kolege kritičare. Predsjednik EP-a u tim raspravama nema nikakvu ulogu, ali nedavno se uključio komentarom na Twitteru kad se zgražao nad događajem u kojem su hrvatski policajci prepriječili put skupini talijanskih europarlamentaraca iz redova kluba socijalista i demokrata koji su obilazili granicu Hrvatske i BiH. Plenković je nekoliko dana nakon tog događaja i telefonski zvao Sassolija da mu objasni da je problematično u tom incidentu bilo ponašanje tih europarlamentaraca, a ne policajaca.
Još dva sastanka
Do danas je očito sve već zaboravljeno i izglađeno, a Plenković je naglašavanjem očekivane potpore EP-a za ulazak Hrvatske u Schengen očito aludirao i na to da postupanje prema migrantima na granici ne bi trebala biti dodatna prepreka Hrvatskoj na tom putu.
No, najvažnija odluka o ulasku Hrvatske u Schengen treba biti donesena na razini država članica u Vijeću EU, a ondje se ta tema još ne otvara niti ima naznaka da se pokušava staviti na dnevni red.
Na odluku o svom ulasku u Schengen još otprije čekaju i Bugarska i Rumunjska, a i sam schengenski bezgranični režim trenutačno je, zbog globalne pandemije, privremeno suspendiran na mnogim točkama diljem Europe.
Večeras su premijer Plenković i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel imali predviđenu radnu večeru, nakon koje je Plenković još ima i kasnovečernji radni sastanak s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen.
To su ujedno dva najvažnija sastanka ovog Plenkovićeva posjeta Bruxellesu, koji završava sutra susretima s troje potpredsjednika Europske komisije Margrethe Vestager, Valdisom Dombrovskisom i Dubravkom Šuicom.
kako mi na q**c ide ovo demagoško nošenje brnjica....