Članicama EU danas istječe rok da se pred Europskom komisijom izjasne treba li dopustiti uporabu glifosata na europskim njivama još 15 godina. Francuska, Italija, Nizozemska i Švedska još su se prošli tjedan usprotivile mogućnosti da se toj aktivnoj tvari herbicida, kojoj autorizacija u EU istječe 30. lipnja i usko se povezuje s GMO-om, dopusti ostanak u EU do 2031.
Dizajniran za GM usjeve
Brojna istraživanja dokazala su da glifosata ima u hrani u našim tanjurima, u kruhu, pivu, zraku, vodi, našoj krvi i urinu, odjeći, čak i u ženskim tamponima, dok njegovu povezanost s degeneracijom jetara i bubrega, bolestima poput raka te endokrinih i genetskih poremećaja vrlo vjerojatnim drži i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Prema mišljenju Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), pak, u glifosatu nema ništa sporno pa su članice EU, zbog utjecaja moćnih kemijskih lobija, kojima taj pripravak godišnje donosi oko 4,5 milijardi eura, podijeljene. Hrvatski je službeni stav da se glifosatu produlji dozvola na još 15 godina, pa je europarlamentarac Davor Škrlec ovih dana pozvao ministra poljoprivrede Davora Romića da se založi bar za kraće autorizacijsko razdoblje za glifosat, na tri do pet godina, s ciljem provedbe relevantnih istraživanja i dobivanja konkretnih rezultata o njegovoj štetnosti. Marijan Jošt, stručnjak za genetiku, oplemenjivanje bilja i sjemenarstvo, kaže da se totalni herbicid glifosat za uništavanje korova danas javlja u više od 750 proizvoda. Američki div Monsanto na tržište ga je stavio daleke 1974. kao zaštićeni patent pod imenom Roundup, da bi danas, naročito od pronalaska GMO-a (genetički modificiranih organizama) 1995., njegova prodaja (primjena) u svijetu porasla 15 puta, s 51.000 tona 1995. na 747.000 tona 2014. GM usjevi upravo su dizajnirani tako da mogu podnijeti puno veće koncentracije i toksičnost koja dolazi uporabom takvih pesticida, što kod “običnih” biljaka nije slučaj.
Sporan dodatak koformulant
– Na primjenu glifosata u GM usjevima soje, kukuruza i pamuka otpada oko 56% ukupnog korištenja. U Hrvatskoj službeno nema takvih usjeva pa se glifosat koristi za suzbijanje korova u jarcima uz puteve ili na strništu prije iduće sjetve – kaže Jošt. Sva sreća da u RH nema GM usjeva pa ni legalnog masovnog korištenja glifosata, dodaje. No da ga je i tako previše, potvrđuje i jedno od istraživanja u 18 zemalja EU, kojim je obuhvaćena i Hrvatska. Pokazalo se da četiri od 10 Hrvata u organizmu imaju koncentraciju AMPA-e, kiseline koja nastaje razgradnjom glifosata, za koji se u početku govorilo da je bezopasniji od kuhinjske soli ili aspirina, a danas su njime zagađena i tla i vode, ugrožene su životinje i bioraznolikost. To ne opovrgavaju ni u Ministarstvu poljoprivrede ističući da, prema procjenama rizika, i u nas postoji zabrinutost da glifosat djeluje na “neciljane kralježnjake i biljke”. No kako je EFSA zaključila da glifosat ne može uzrokovati kancerogene učinke kod ljudi o kojima govore neka istraživanja, već je mogući krivac za to koformulant (dodatak) koji se nalazi u nekim pripravcima s glifosatom, plan je da se u nas ukine registracija osam od 24 trenutačno dopuštena proizvoda s glifosatom koji sadrže sporni koformulant.
>> U njemačkom pivu koje se prodaje i u Hrvatskoj pronađen pesticid
GMO je propast.