Smijeh je svima ostao u sjećanju. Kada je američki predsjednik Donald Trump prekjučer stavio na ispit svoj status u svijetu, rekavši na zasjedanju Opće skupštine UN-a kako je u manje od dvije godine njegova administracija uspjela postići više od bilo koje dosadašnje u povijesti SAD-a, i samog ga je iznenadio smijeh koji se prolomio u dvorani. Svjetski lideri tim su mu smijehom rekli što misle o njegovoj politici, ali nisu ga pokolebali.
– Nisam očekivao takvu reakciju, ali to je O.K. – rekao je. No, iza tog ostalo je zapisano što je Trump još rekao, a to je bila jedna od dosad najambicioznijih ideoloških postavki svog političkog profila.
Ekonomski nacionalizam
U očekivano malom broju riječi Trump je pojasnio za što se zalaže.
– Ameriku vode Amerikanci. Mi odbijamo ideologiju globalizma i prihvaćamo doktrinu patriotizma – bio je vrlo jasan Trump.
Pritom nije nikog iznenadio, od početka svog uzleta on je stavio naglasak na privlačenje onih birača koji su se u Americi osjetili zaboravljeni. Ostajali su bez posla, kad bi ga našli ilegalni bi imigranti u toj industriji snizili cijenu rada, a onda bi s nižom plaćom nego su je imali ranije kupovali proizvod koji nije proizveden u SAD-u, nego Kini. Ta slika svijeta, koju je biračima “pojačao” Trump, podijelila je svijet na razloge zašto se upravo to dogodilo i nas, marljive Amerikance kojima je nekada bilo daleko bolje.
“Napravimo Ameriku opet velikom”, slogan Donalda Trumpa već je postao dio popularne kulture i pokazao zašto birači glasaju za njega. Dobre strane globalizma, a neki analitičari upravo u njih upiru prstom kao razlog što zapravo jest stvorilo Ameriku velikom, Trump ne spominje.
U srži je njegove ideologije suverenizam, svijest o Americi na prvom mjestu. To nije neka vrsta etničkog nacionalizma, koji se može naći u Europi, već davanje jednakih prava svim američkim građanima ispred stranaca. Politički analitičar Stjepo Bartulica, koji je godinama živio u SAD-u, smatra da jezgru Trumpove ideologije čine: ekonomski nacionalizam koji uključuje carine i borba protiv ilegalne imigracije kao jedno od najvažnijih pitanja američke politike.
– Stalno naglašava ‘fair trade, a ne free trade’. On carine vidi kao efikasno sredstvo pritiska na prakse drugih zemalja koje su po njemu nepravedne prema SAD-u. S druge strane, mnogi u Republikanskoj stranci nisu bili oduševljeni zbog toga pa u toj organizaciji Trump vodi okršaj s globalistima. Osobno sam skeptičan zbog toga jer se krši s pravilom slobodne trgovine, a i podaci pokazuju da se nije toliko mnogo kapitala vratilo natrag u SAD nakon uvođenja carina, što je bio glavni cilj, a to bi moglo koštati SAD - pojašnjava Bartulica koji, s druge strane, smatra da je Trump načelno u pravu u politkama obeshrabrivanja ilegalne imigracije.
– Bez kontrola na granici zemlje jednostavno nitko neće smatrati ozbiljnima – smatra Bartulica.
Mnogi konzervativni analitičari u SAD-u smatraju da Trump ozbiljno mijenja Republikansku stranku, i to posebno na području slobodne trgovine. Jedno istraživanje pokazuje da ju je 2009. godine 57 posto birača te stranke podržavalo. Ove godine taj postotak iznosi 43 posto, a 2016., u vrijeme predizborne kampanje kada je “trumpizam” dominirao javnošću, samo je 29 posto Republikanaca vjerovalo u slobodnu trgovinu.
– Politika “Amerika na prvom mjestu” postala je dio mainstreama u toj stranci i stranka se zbog toga već mijenja – kaže Bartulica te dodaje da će perspektiva Donalda Trumpa ovisiti o stanju u ekonomiji i koliko će te teme biti ključne u izbornim kampanjama.
– Ukoliko će one dominirati, Trump će imati dobre šanse zbog dobrog stanja ekonomije koje je, primjerice, dovelo do nikad nižih razina nezaposlenosti crnaca. Na ovim izborima koje predstoje, na svim mjestima gdje je tijesno, Republikanci ga zovu na konvencije. To dokazuje da je njegov status u stranci još uvijek dobar - zaključuje Bartulica.
S druge strane, politički analitičar Davor Gjenero, smatra da je o Trumpu teško govoriti kao političaru s ideologijom.
– Ideologija nam često govori kako će se političar ponašati u neočekivanim situacijama, no s Trumpom je problem što ne znamo što od njega očekivati u očekivanim situacijama. To je jednostavno znak odsutnosti dobrog upravljanja, koje bi na međunarodnoj sceni trebalo uključivati smanjivanje rizika. On pak je na tom području nažalost unio više neizvjesnosti – smatra Gjenero.
Amerika radi protiv sebe
Na pitanje smatra li da je ostatak zapadnih lidera Trumpa podcijenio, Gjenero je ipak pesimist.
– Mislim da smo mi svi zapravo precijenili ono što Trump naziva “dubokom državom”, ne u smislu zavjere činovnika protiv demokratske vlasti, već u smislu trajnih obrazaca koji se ne mijenjaju kako se mijenja boja američke administracije. Ti obrasci više nisu tako čvrsti – pojašnjava Gjenero koji Trumpa opisuje kao političara koji nije stranački čovjek u pravom smislu riječi te nudi narodu da s njim pobijedi washingtonske elite i tako privlači birače obje stranke. Pritom se slaže da na području međunarodne trgovine administracija američkog predsjednika trenutno zapravo radi protiv sebe.
– On pretpostavlja da može okrenuti zamašnjak povijesti, a nije svjestan da je to nemoguće osim ako kao posljedicu ne želite retrogradne procese. Trump investira u nekonkurentne grane industrije i na tom području troši energiju na ono iz čega bi SAD zapravo trebao izaći. Pritom pušta drugima liderstvo tamo gdje bi SAD trebao tražiti dodanu vrijednost – zaključuje Gjenero.
Ideologija trenutnog američkog predsjednika još nije prerasla u pravi, koherentni sustav ideja, ali je počela mijenjati i Republikansku stranku i SAD. Barem u tomu se slažu svi analitičari.
Poznata stvar... gdje ima drzava koja je napravila standard za ljude od globalizma. Tu se samo bogati jos bogate...a siromasni jos siromasniji...