Visoke temperature zraka, mala količina padalina i uglavnom sunčano
vrijeme obilježili su proteklo blagdansko razdoblje u Hrvatskoj. Blaga
zima bez imalo snijega, nagovještavaju iz Državnog hidrometeorološkog
zavoda, potrajat će do sredine siječnja. U drugoj će polovici mjeseca
malo zahladnjeti te se očekuje nešto više padalina. No, prema
trenutačnim prognozama, slabi su izgledi da padne veća količina snijega
i da temperature zraka padnu duboko ispod ništice te se zadrže do
proljeća.
Osim u visokom gorju, oštrih zima, čini se, više nema niti će ih biti u
Hrvatskoj. Glavni uzrok tome prirodnom fenomenu jest proces globalnog
zatopljenja. Na Zemljinoj sjevernoj hemisferi protekla 2004. u prosjeku
je bila četvrta najtoplija godina zaredom u povijesti. A ova bi godina,
prema neslužbenim prognozama, trebala biti još toplija.
Staklenički plinovi
Prošlu se godinu u Hrvatskoj može opisati kao vrlo toplu i kišnu,
s većim temperaturama zraka nego što su one zabilježene proteklih
godina. Iz toga se zaključuje da proces globalnog zatopljenja polako
zahvaća i Hrvatsku, a u svijetu se nastavlja obrazlaže klimatolog
Zvonimir Katušin iz sjedišta DHMZ-a u Zagrebu i dodaje kako će taj
proces trajati sve dok se ne smanji emisija štetnih stakleničkih
plinova u atmosferu.
Dok u Hrvatskoj i Europi, kontinentu s najblažom klimom, idućih
nekoliko desetljeća ili možda stoljeća ljudi još neće toliko osjećati
negativne posljedice globalnog zatopljenja, odnosno svjetske promjene
klime, u drugim predjelima planeta već su prošle godine zbog klimatskih
promjena zabilježene velike ljudske žrtve. Primjerice, na jugu Indije
toplinski je val u ožujku odnio stotinjak života. I mnogi su Japanci te
Australci stradali ljetos zbog ekstremno visokih temperatura. S druge
strane, abnormalno niske temperature u južnoameričkim Andama u lipnju
su pokosile 92 osobe. U brdovitim predjelima južne Azije u prosincu se
smrznulo 600 ljudi jer se nisu očekivale tako niske temperature. Iako
se trenutačno brojka od 600 mrtvih u tim brdima Azije čini smiješnom u
usporedbi s brojem poginulih u nedavnoj navali tsunamija u obalnim
područjima južne Azije, u budućnosti će biti znatno veća. A sve zbog
procesa globalnog zatopljenja.
Svjetska meteorološka organizacija u svojem godišnjem izvještaju za
2004. navodi kako je povećanje prosječne temperature zraka glavni
krivac i za mnogobrojne suše i poplave u prošloj godini. Visoke
temperature produljile su sezonu suše u Africi te su propali usjevi.
Nedostatak hrane i pitke vode najviše se osjetio u afričkoj državi
Mozambiku, gdje su tisuće djece i odraslih umrle od gladi i žeđi.
Povećan broj uragana
Velike monsunske kiše u sjevernoj su Indiji, Nepalu i Bangladešu
prouzročile snažne poplave u kojima je stradalo oko dvije tisuće osoba.
Ipak, najveću su materijalnu štetu poplave napravile u Kini. Usto, na
kojekakve načine negativno su utjecale na život više od 100 milijuna
ljudi.
Rast prosječne temperature zraka utjecao je i na broj uragana. Za
atlantske sezone uragana podignulo se 15 jakih tropskih oluja. Devet
oluja preraslo je u uragane, od kojih je čak šest proglašeno izrazito
snažnima. Uragan Charley bio je najsnažniji i najdestruktivniji uragan
koji je pogodio Sjedinjene Američke Države nakon uragana Andrew 1992.
godine. Ukupna šteta od uragana prošle je godine procijenjena na
nevjerojatne 43 milijarde američkih dolara.
U novoj 2005. čovječanstvu neće biti ništa bolje. Broj poginulih će
rasti, materijalna šteta bit će još veća, a trpjet će i životinjski te
biljni svijet. Sve dok se ne smanji emisija štetnih stakleničkih
plinova, koja potiče globalno zatopljenje, jednu od najvećih prijetnji
civilizaciji.
KLIMA
Globalno zatopljenje zahvatilo i Hrvatsku
