Godina katastrofa – tako bi se u dvije riječi moglo opisati posljednjih 12 mjeseci u Hrvatskoj. U svibnju je poplava milenijskih razmjera pogodila cijelu regiju, a u Hrvatskoj je najteže bilo u selima oko Gunje gdje je provedena najveća evakuacija stanovništva od Domovinskog rata.
Drugom, ekonomskom katastrofom, mogla bi se nazvati situacija u kojoj vlada Zorana Milanovića ni u trećoj godini mandata nije uspjela ostvariti rast BDP-a i standarda većine stanovništva. No, u katastrofalnoj godini na vidjelo je izašla i nesebična solidarnost tisuća heroja koji su priskočili u pomoć stanovništvu još jednom, ovaj puta vodom poharane Slavonije. U velikoj akciji tisuće ljudi su volontirale na nasipima, primale evakuirane u svoje domove te donirale prijeko potrebne namirnice i novac kako bi olakšale život pogođenim građanima.
Katastrofalne poplave u Slavoniji
U svibnju je Hrvatska pretrpjela prirodnu katastrofu koja nije bila zabilježena desetljećima. Pod milenijskih vodama pukao je savski nasip u Rajevu Selu te su uz njega bili poplavljeni Račinovci i Gunja te još nekoliko mjesta. Iz svojih domova moralo je otići više od 10 tisuća ljudi koji su u vodenoj bujici izgubili sve što su imali. Danima je trajala obrana ostalih mjesta u tom dijelu Slavonije, a na kraju je država od županijskog stožera preuzela koordinaciju službi u katastrofi.
Pokrenuta je velika humanitarna akcija za stradale u poplavi, a samo je Crveni križ isplatio 59,3 milijuna kuna u 2014. "U prvome krugu isplaćeno je 34.434.000,00 kuna za 8.675 osoba, a u drugome 24.880.000,00 kuna za 6.220 osoba", naveo je na svojim internetskim stranicama Crveni križ. Cijela Hrvatska je tih dana nesebično pomagala žrtvama, vojska i ostale službe danonoćno su utvrđivale nasipe i borile se protiv vodene bujice, a tisuće građana volontirale su diljem zemlje i skupljale pomoć od građana za stradale. Mnoge kuće u poplavljenim mjestima država nije obnovila do danas pa ljudi spavaju u malenim kontejnerima u zimskim uvjetima. U javnosti se povela rasprava i zašto je pukao nasip u Rajevu Selu te dobivamo li dovoljnu zaštitu od poplava za novac koji se daje Hrvatskim vodama. Uz Hrvatsku, katastrofalnim poplavama bile su zahvaćene i Srbija te Bosna i Hercegovina.
Foto: Luka Stanzl/PIXSELL
Izbori za Europski parlament
U sjeni katastrofalnih poplava u Slavoniji, u svibnju je HDZ-ova koalicija pobijedila na prvim izborima za Europski parlament u kojima smo glasali zajedno s drugim državama Europske unije. Godinu dana prije birali smo zastupnike koji su nas u Europskom parlamentu zastupali samo nekoliko mjeseci. S HDZ-ove liste u Europski parlament su ušli članovi te stranke Andrej Plenković, Dubravka Šuica, Ivana Maletić i Davor Ivo Stier te HSS-ovka Marijana Petir i tada predsjednica HSP-a AS Ruža Tomašić koja je krajem godine napustila stranku. HDZ je s koalicijskim partnerima osvojio 41,4 posto glasova i dobio šest zastupnika u parlamentu.
SDP-ova koalicija dobila je 29,9 posto glasova i četiri zastupnika. S njihove liste u Europarlament građani su poslali SDP-ovce Tonina Piculu i Biljanu Borzan, IDS-ovca Ivana Jakovčića te HNS-ovca Jozu Radoša. Svojevrsno iznenađenje izbora bio je rezultat novoosnovane stranke bivše SDP-ovke Mirele Holy, ORaH, koja je dobila 9,4 posto glasova i jednog zastupnika u Europskom parlamentu. S njihove liste mjesto u Bruxellesu našao je Davor Škrlec.
Najviše preferencijalnih glasova dobio je SDP-ovac Tonino Picula (132,792), a slijedila ga je Ruža Tomašić sa 107,206 glasova. Savez za Hrvatsku predvođen HDSSB-om prešao je izborni prag od 5 posto, dobili su potporu 6,8 posto glasača, ali zbog D'Hondtove metode ipak nisu uspjeli "ugurati" svog zastupnika u parlament. Zbog katastrofalnog rezultata od samo 3,4 posto, tadašnji predsjednik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar u izbornoj noći podnio je neopozivu ostavku.
– HDZ je u dvije godine iz rastrojene vojske došao u poziciju najjače stranke u Hrvatskoj – kazao je slaveći pobjedu predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko, dok je premijer i predsjednik SDP-a Zoran Milanović u izbornoj noći čestitao Mireli Holy i kazao da rezultate vidi kao "poticaj" za daljnji rad te naglasio da "nikoga ne treba kriviti".
Foto: Jurica Galoić/PIXSELL
Predsjednički izbori
U prvom krugu predsjedničkih izbora održanom 28. prosinca, tijesnu pobjedu odnio je aktualni predsjednik Ivo Josipović nad HDZ-ovom kandidatkinjom Kolindom Grabar Kitarović. Josipović je osvojio 38,4, a Grabar Kitarović 37,2 posto glasova. Veliko iznenađenje prvog kruga bio je kandidat Živog zida Ivan Vilibor Sinčić koji je osvojio 16,4 posto glasova, dok se na četvrto mjesto smjestio predsjednik Hrvatske zore Milan Kujundžić sa 6,3 posto glasova.
U svojim govorima nakon objave rezultata, Grabar Kitarović je istaknula da predstavlja "stvarne promjene" te da su birači poručili da žele vlast "koja će biti hrabra, odlučna i domoljubna i koja će nas voditi naprijed, a ne u propast", dok je Josipović najavio da će pobijediti i u drugom krugu te poručio da je "previše krvi proliveno za Hrvatsku da bi je predali onima koji je ne zaslužuju". Drugi krug izbora održava se 11. siječnja 2015. godine.
Foto: Duško Marušić/PIXSELL
Pad MIG-a
Borbeni avion MiG-21 Hrvatske vojske 5. kolovoza, na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, srušio se na području Donje Lomnice nedaleko od Velike Gorice. Hrabri pilot, pukovnik HV-a Stanko Hrženjak, gorući MiG-21 usmjerio je pod kutem od 45 stupnjeva na pravac u kojemu nema kuća i dvije do tri sekunde poslije katapultirao se iz njega te iz incidenta izašao neozlijeđen. – Avion je bio posve neupravljiv. Bio sam na 500 metara s brzinom od 400 kilometara i nedostajalo mi je 15 sekundi da sletim. Kad sam shvatio da je avion potpuno neupravljiv, jedino na što sam gledao bilo je da izbjegnem kuće – rekao je pilot Stanko Hrženjak.
– Nismo jedina zemlja gdje padaju avioni. Pretresali smo sve moguće odluke o tome kako zadržati borbenu gotovost. Formirali smo povjerenstvo; mi mislimo da je bio kvar, no vidjet ćemo sve nakon 30 dana. Hoću li ponuditi ostavku, odlučit ću nakon nalaza povjerenstva i razgovora sa svojom dvojicom šefova, predsjednikom i premijerom – rekao je ministar obrane Ante Kotromanović dan nakon pada MiG-a.
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
HDZ pretekao SDP po anketama
U ožujku 2014., nakon pet-šest godina, HDZ je po istraživanju javnog mijenja prvi put pretekao vladajući SDP. U tom mjesecu HDZ je zabilježio potporu od 20,4 posto, a SDP 20,3 posto glasova te je do kraja godine tu prednost nad vladajućom strankom samo povećavao. SDP se našao u problemima i zbog strelovitog rasta nove stranke bivše SDP-ovke i bivše ministrice u Vladi Zorana Milanovića Mirele Holy jer je i ORaH (Održivi razvoj Hrvatske) u nekoliko navrata prestizao SDP.
Problem za aktualnu Vladu i lijevi centar predstavlja i činjenica što, prema istraživanjima javnog mnijenja, u godini prije parlamentarnih izbora, koalicija okupljena oko HDZ-a Tomislava Karamarka stalno povećava svoju prednost nad koalicijom vođenu SDP-om. Mnogi smatraju kako ključ za razrješenje pitanja buduće vlade drži Mirela Holy koja uporno tvrdi kako neće ni sa SDP-om, ali ni s HDZ-om.
Foto: Željko Lukunić/PIXSELL
Prosvjed branitelja pred zgradom Ministarstva u Savskoj
Ispred zgrade Ministarstva branitelja u zagrebačkoj Savskoj ulici u listopadu je počeo prosvjed branitelja nezadovoljnih aktualnim ministrom i njegovim suradnicima te vladom Zorana Milanovića koji nije završio sve do danas. Branitelji se i dalje nalaze u šatoru podignutom pred zgradom Ministarstva.
Prvi zahtjev od kojeg branitelji u prosvjedu ne odustaju jest smjena ministra branitelja Predraga Matića, njegove zamjenice Vesne Nađ i pomoćnika Bojana Glavaševića. Drugi njihov zahtjev jest da se Zakon o pravima branitelja podigne na ustavnu razinu tako da, kako tvrde organizatori prosvjeda, svaka nova vlast "ne može dirati ostvarena prava branitelja".
Foto: Robert Anić/PIXSELL
Slavko Linić izbačen iz SDP-a
Previranja u SDP-u, koja su se prelila i na Vladu, svoju kulminaciju imala su na sjednici Glavnog odbora u lipnju kada je iz stranke koju je stvarao 20 godina izbačen bivši ministar financija Slavko Linić. Za Linićevo izbacivanje glasalo je 50 članova Glavnog odbora SDP-a, dok ih je 47 bilo protiv.
Mjesec dana prije, Zoran Milanović je Linića smijenio i s ministarskog mjesta u Ministarstvu financija zbog predstečajne nagodbe u tvrtki Spačva i Linićeva ponašanja prilikom smjene njegova pomoćnika Branka Šegona zbog spornog kredita koji je, u vrijeme mandata, dobio od HBOR-a.
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Smjene u Vladi
Prije odlaska otvaranje Svjetskog prvenstva u Brazilu, premijer Zoran Milanović obavio je minirekonstrukciju Vlade. S čela ministarstava obrazovanja i zdravstva otišli su Željko Jovanović i Rajko Ostojić, dok su na njihova mjesta postavljeni Vedran Mornar i Siniša Varga.
– Ovo je mala rekonstrukcija, no ova su dva sektora ''prokleta'' i jako opterećuju. Nikakvih konkretnih zamjerki na posao koji su Ostojić i Jovanović radili nema. Ti su ljudi iscrpljeni i trebaju se odmoriti, no ne tako da leže, već da jačaju stranku – kazao je premijer Milanović objašnjavajući rekonstrukciju Vlade. Prije je Milanović smijenio Slavka Linića čije je mjesto u Ministarstvu financija zauzeo Boris Lalovac.
Foto: Željko Lukunić/PIXSELL
Presuda Sanaderu i HDZ-u
Bivši premijer Ivo Sanader u aferi Fimi Media nepravomoćno je u ožujku osuđen na devet godina zatvora jer je, prema presudi, organizirao kriminalnu skupinu koja je pod njegovim vodstvom izvlačila novac iz državnih i javnih tvrtki. Sutkinja Ivana Čalić u presudi je napisala da je članovima te skupine cilj bio osobno bogaćenje, ali i pribavljanje novca za Hrvatsku demokratsku zajednicu. Sudsko vijeće prihvatilo je navode optužnice da je Sanader bio organizator kriminalne skupine u kojoj su bili Mladen Barišić, Ratko Maček, Branka Pavošević, Nevenka Jurak te HDZ i Fimi media.
Time je HDZ postao prva politička stranka s (nepravomoćnom) presudom kojom se upućuje na krivnju u sudjelovanju u korupciji, a u proračun moraju vratiti 17 milijuna kuna. – Svaka presuda je poruka. Politička korupcija je zlo. Ne tolerira se i ne isplati – kazala je sutkinja na čitanju presude.
Foto: Nikola Čutuk/PIXSELL
Pokušaj gašenja rafinerije u Sisku
Pravu buru u Sisku, ali i u hrvatskoj javnosti, izazvala je informacija da INA planira donijeti odluku o gašenju rafinerije nafte u tom gradu. Bio je to samo jedan u nizu sukoba Vlade RH i mađarskog MOL-a oko najveće hrvatske nafte kompanije koji su se provlačili kroz cijelu 2014. godinu. Hrvatski dio uprave Ine na kraju je uspio, barem zasad, spriječiti donošenje odluke o gašenju rafinerije u Sisku, a tih mjeseci premijer Zoran Milanović je govorio da moramo sačuvati svoj rafinerijski kapacitet.
Hrvatska i MOL će i u 2015. godini voditi bitku oko upravljačkih prava u Ini jer su u tijeku dvije arbitraže, ali i pravosudni postupak protiv šefa mađarskog MOL-a Zsolta Tamasa Hernadija kojemu u veljači na zagrebačkom Županijskom sudu u odsutnosti treba početi suđenje zbog optužbi da je Ivi Sanaderu dao 10 milijuna eura mita za prepuštanje upravljačkih prava u najvećoj hrvatskoj naftnoj kompaniji.
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Referendumi
Mnogi će 2014. godinu nazvati i godinom referendumskih inicijativa, no zanimljivo je da na kraju ove godine nismo izašli ni na jedan referendum. Ustavni sud proglasio je protuustavnim pitanje o ćirilici u Vukovaru, iako je Stožer za obranu hrvatskog Vukovara prikupio dovoljan broj potpisa, te je tako pravosudnim putem blokirano to izjašnjavanje. Ustavni sud mora odlučiti i o ustavnosti pitanja o referendumu o "outsourcingu" za koji je 17 sindikata prikupilo više od 600 tisuća potpisa.
Sindikati su bili aktivni i po pitanju monetizacija autocesta te su za raspisivanje tog referenduma prikupili oko 530 tisuća potpisa. Duhove je, ipak, najviše uzbudila nova referendumska inicijativa udruge U ime obitelji i njezine liderice Željke Markić kojom se tražila promjena izbornog sustava, među ostalim i uvođenje preferencijskog glasovanja te spuštanje izbornog praga s pet na tri posto. Nakon natezanja Udruge i Vlade koliko potpisa je potrebno za raspisivanje referenduma, i u ovom slučaju je odluku donio Ustavni sud koji je kazao da 380.649 potpisa nije dovoljno, već da je 10 posto upisanih birača 404.252 birača te je ta referendumska inicijativa propala.
Da nije jedinstva Hrvatskog naroda u najtežim trenucima, po državi bi bili gladni i žedni oni u poplavama..