Goran Radman, glavni ravnatelj HRT-a, svjedočio je na zagrebačkom Županijskom sudu u nastavku suđenja Srećku Ferenčaku, glavnom tajniku HNS-a, i Petru Turkoviću. Riječ je o ponovljenom postupku za aferu Nanbudo, u kojoj se njih dvojica terete da su pod povoljnim uvjetima od grada Zagreba otkupili zemljište namijenjeno izgradnji centra za invalide, da bi ga kasnije preprodali po znatno višoj cijeni. Šteta je prema optužnici 9,5 milijuna kuna, a prvu osuđujuću presudu ukinuo je Vrhovni sud.
Radman je pak svjedočio vezano za vrijeme dok je radio za Microsoft Hrvatska. Kazao je da je u to vrijeme, 2000. Microsoft Hrvatska, razmišljao o mogućnosti zakupa poslovnog prostora u zgradi koju je u Novom Zagrebu planirao izgraditi Hrvatski nanbudo institut (HNI). Pojasnio je da je središte firme u to vrijeme bilo na Trgu Dražena Petrovića, te da su aktivno tražili prostor u koji bi se preselili.
Tražili 1000 četvornih metara
- Na nekom skupu sreo sam Turkovića, koji mi je kazao kako je HNI u procesu izgradnje objekta u kojem će imati poslovne prostore za iznajmljivanje. Nakon nekog vremena smo se sastali, a on je sa sobom donio dokumentaciju projekta izgradnje zgrade uz Aveniju SR Njemačke u Zagrebu koja bi imala i poslovni prostor. Mi smo tražili 1000 četvornih metara poslovnog prostora i bili smo zainteresirani za najam poslovnog prostora u toj zgradi. Konzultirao sam se s našim agentom za nekretnine te sam napisao načelno neobvezujuće pismo interesa za mogući najam prostora koje je potvrdio naš odjel u Münchenu. No to se nikad nije realiziralo, a zašto, ne znam - kazao je Radman.
Pojasnio je i da se Microsoft godinu i pol dana nakon toga preselio na lokaciju koja je u neposrednoj blizini one na kojoj je HNI planirao graditi zgradu, a u tom su objektu unajmili 940 metara četvornih.
Ne bi se obračunavala renta
Svjedočio je i Branimir Vlajo, koji je u to vrijeme bio i Olympusu, te ja kazao da su i oni načelno bili zainteresirani za najam poslovnih prostora u zgradi koju je namjeravao izgraditi HNI. No i u tom slučaju, sve je ostalo samo na ideji. Željko Uhlir iskazivao je pak, kako je nakon izbijanja afere Nanbudo 2004., kao pročelnik zadužen za upravljanje gradskom imovinom, dobio nalog od tadašnje gradonačelnice Vlaste Pavić, da ispita o čemu se tu radi.
- Grad je prodao zemljište HNI i mogao je ograničiti način korištenja zemljišta no to nije učinio. Na cijenu zemljišta kupci nisu mogli utjecati, a prema ugovoru HNI je bio dužan platiti stvarne troškove i rentu. Renta se zaračunavala investitoru kada je tražio kupnju zemljišta za tržišnu svrhu. Da je objekt bio samo za socijalnu namjenu ne bi se obračunavala renta - rekao je Uhlir.
>> Vrhovni sud poništio presudu Ferenčaku, suđenje se ponavlja
