Otpad je veliki izazov za ljudsko društvo jer statistika govori da globalno godišnje proizvedemo više od dvije milijarde tona otpada, a što je količina koja bi natovarena na kamione značila kolonu koja bi 24 puta okružila zemaljsku kuglu, ali i velika prilika za gospodarski razvoj ako tim otpadom uspješno upravljamo kroz model kružne ekonomije, rečeno je na regionalnoj konferenciji Poslovnog dnevnika Waste Management 2023. jučer u beogradskom hotelu Crowne Plaza.
Iz fondova EU 60 mil. eura
Nicola Bertolini, voditelj odjela za suradnju Delegacije EU u Srbiji te naglasio kako je u posljednjem desetljeću u gospodarenje otpadom u Srbiji investirano 80 milijuna eura, od čega 60 milijuna iz fondova EU.
Na panelu "Cirkularna ekonomija – modeli i primjeri dobre prakse" istaknuto je da u svijetu ograničenih prirodnih resursa i kontinuiranog rasta stanovništva kružna ekonomija više nije izbor, nego je njezina implementacija nužna za opstanak. Naglašeno je da je krajem 2022. Vlada Srbije usvojila program razvoja cirkularne ekonomije do 2024. koji se odnosi na upravljanje otpadom, obnovljivie izvore energije i energetsku efikasnost. Istovremeno, Crna Gora je predstavila Nacrt Nacionalne strategije cirkularne tranzicije do 2030. i pokrenula javnu raspravu. Gledano na globalnoj razini, model kružne ekonomije procijenjeno bi mogao donijeti do 4500 milijardi dolara ekonomske koristi do 2030. godine.
Slobodan Krstović, direktor za održivi razvoj Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj (NALED) Srbije, istaknuo je važnost regionalnih projekata zbrinjavanja otpada koji su, konkretno na primjeru reciklaže stakla, povezali gradove i tvrtke u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji te Bosni i Hercegovini. Dodao je da su u planu i projekti koji će povezivati Srbiju i Crnu Goru jer će se tako lakše i brže transferirati modeli i najbolje prakse cirkularne ekonomije. Koliko je sustav gospodarenja otpadom u Srbiji tek u povoju pokazuje, navodi, i primjer da 99% biootpada u ovoj zemlji završi na deponiju umjesto da se preradi u biogorivo ili bioplin.
Siniša Mitrović, predsjednik Udruženja za cirkularnu ekonomiju Privredne komore Srbije, kazao je da je izrazito pozitivno što su u Srbiji počeli mijenjati "DNK" svojeg gospodarstva prema zelenoj i cirkularnoj ekonomiji, ne iz nekog hira ili pomodarstva, već zato što je to neizbježno.
Jeftinije i prihvatljivo
- Vrlo pažljivo promatramo što je napravljeno u regiji, posebno u članicama EU Hrvatskoj i Sloveniji da preuzmemo najbolja iskustva i tehnologije. U Srbiji moramo izgraditi 380 postrojenja za zbrinjavanje otpadnih voda. Trenutno investicijski potencijal Srbije u ekologiju je oko 10 milijardi eura. Stoga moramo urediti regulativu i sustav koji će, na bazi konsenzusa, postaviti pravila da će ekološko biti i jeftinije te jedino prihvatljivo - zaključuje Mitrović.
Iako je problematika otpada univerzalna, uspostava učinkovitog sustava primarne selekcije otpada izazov je na koji države u regiji odgovaraju na različite načine. Poseban izazov je financiranje. Mogu li se uspješni primjeri hrvatskih gradova preslikati u regiji, pokušalo se saznati na panelu "Imperativ primarne selekcije otpada" na kojoj su bili i predstavnici hrvatskih gradova, županija te tvrtki. Matija Posavec, župan Međimurske županije, koja je nedavno dobila i europski Zeleni certifikat, te Dario Hrebak, gradonačelnik Bjelovara, govorili su o uspješnim modelima gospodarenja otpadom koji se primjenjuju kod njih.
Hrebak je istaknuo da je Bjelovar možda i najbolji primjer grada s učinkovitim modelom zbrinjavanja otpada, a za što je povučeno i 15 milijuna eura iz fondova EU.
- Mi u Bjelovaru smo uredili sustav da 50 godina nećemo imati problema s otpadom - rekao je Hrebak.
Župan Posavec je istaknuo da su infrastruktura i edukacija od presudne važnosti za funkcionalnost sustava.
- Trenutno na 42% odvajanja otpada, a neke naše općine dosežu i 80%. Plan je da do kraja 2024., to na razini županije dostigne 60% - kazao je Posavec.
Gligor Gellért, direktor Regionalne deponije iz Subotice, kazao je da su oni vrlo uspješno implementirali primarnu selekciju otpada kroz "dvije kante" i da su je građani u velikoj većini pozitivno prihvatili. Ističe da je za sada ovaj model fokusiran na obiteljske kuće, a u planu su stambene zgrade što će biti veći izazov. Najavljuje da bi se tek 2924., trebalo definirati financiranje njihovih projekata, kao regionalnog igrača, u trokutu lokalna zajednica - komunalno poduzeće- građani.
Igor Pandžić, direktor osječkog Unikoma rekao je da je Osijek jedan od rijetkih gradova u Hrvatskoj koji ima projekte međugranične komunalne suradnje te da je s partnerima iz Mađarske i Srbije, povučeno oko 1,5 milijuna eura za opremanje kompostane.
Na panelu "Rješenja za sortiranje - rastući biznis i nužnost u ostvarivanju ciljeva cirkularne ekonomije" bilo je riječi o naprednim tehnološki rješenjima za obradu i oporabu otpada, koja su, uz neizostavnu edukaciju stanovništva, ključni elementi u ostvarenju zadanih ekoloških ciljeva. Na panelu "Energija iz otpada" govorilo se o najboljoj praksi oporabe nereciklabilnog otpada te kako zemlje regije stoje s energetskom oporabom i postoji li konkretan plan.
