Hrvatska je zemlja koja posjeduje pravo šumsko bogatstvo. Važnost šuma nikako se ne može osporiti jer upravo su one zaslužne za proizvodnju kisika, pročišćavanje zraka pa i filtriranje vode. Usto, one sprječavaju eroziju tla te su ljudima saveznice u proizvodnji hrane.
U Hrvatskoj tako postoje čak i „šume koje šeću“. Naziv je ovo za dio dravskih ritskih šuma koje izravno ovise o razini rijeke. Naime, svaki veći vodostaj na jednom dijelu odnese dio šume, dok na drugom pak istovremeno donese talog od kojeg se napravi sprud. Na vlažni materijal koji je donijela rijeka ubrzo se „lijepi“ sjeme vrba i topola. Ondje tako uskoro počnu nicati mladi vrbici i topolici. Ovakav, ustvari vrlo održivi, ekosustav zanimljiv je jer su ovo šumska područja u kojima živi najviše organizama po kvadratnom metru, odmah iza Amazone.
U Hrvatskim se šumama sveukupno trenutno nalazi oko 300 milijuna tona drvne mase rasprostranjene na oko dva i pol milijuna hektara zemljišta. Drugim riječima, hrvatske šume trenutno imaju stabala koliko planeta ima stanovnika – približno 9 milijardi.
Čak je 95 posto naših šuma prirodno i autohtono, odnosno bogato brojnim biljnim vrstama. Najrasprostranjenije drvo u njima je bukva koja prevladava sa 37 posto, a među ostalim brojnijim vrstama nalaze se i hrastovi lužnjak te kitnjak. Osim ovih, u našim šumama rastu i obični grab, jasen, smreka i jela te više desetaka drugih drvenastih vrsta.
One su dom i mnogim zaštićenim biljnim vrstama poput pasjega zuba, obične kockavice, velebitske degenije i velecvijetnoga kukurijeka. Gospina papučica smatra se najljepšom europskom orhidejom, a uz nju u našim šumama raste i sinonim za visine i netaknutu prirodu, runolist.
U Hrvatskim šumama živi i sivi vuk koji je rasprostranjen po cijeloj sjevernoj polutki Zemlje te je zaštićena vrsta. Uz njega, još se dva velika europska predatora mogu susresti u Hrvatskoj, a to su smeđi medvjed i ris. Naravno, šume su utočište i drugim životinjskim vrstama poput dabrova, lisica, jelena, glodavaca, više stotina vrsta ptica kao što su fazan, djetlić, sova, jastreb velik broj predstavnika gmazova, vodozemaca i kukaca. Od krošanja, duž debala, u grmlju, na tlu i unutar tla, skriva se živahan i raznolik šumski svijet.
Gospodarenje šumama
Površine šumskih zemljišta u Hrvatskoj rastu, a prema trenutnoj procjeni čak oko polovice kopnene površine Hrvatske zauzimaju šume odnosno šumska zemljišta. Većina tih šuma, njih oko 80 posto, nalazi se u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno pod gospodarenjem Hrvatskih šuma, a sve su one podijeljene u tri kategorije. Najveći dio su gospodarske šume, a ostatak na one s posebnom namjenom i zaštitne.
Hrvatske šume godišnje posade u šumske sastojine u kojima je zbog biotskih i abiotskih čimbenika izostao ili uništen prirodni pomladak, oko 9 milijuna sadnica koje su proizvele u šumskim rasadnicima. Time se osigurava da svaka šumska površina trajno ostaje šuma, odnosno površina na kojoj rastu poželjne vrste drveća, Pa ipak, puno veći broj mladica nastaje klijanjem u samim šumama zbog odgovornog gospodarenja. Većina hrvatskih šuma je samoodrživa što znači da se u njih intervenira, odnosno pomaže u rastu prema potrebi.
Dokazano potrebne za mentalno zdravlje
Još jedan od razloga zašto su šume čovjeku od iznimne važnosti je i mentalno zdravlje. Neke znanstvene studije, poput one iz Centra za međunarodna istraživanja u šumarstvu, to i potvrđuju. Zato se sve češće može čuti o, takozvanoj terapiji šumom, forest bathing, u kojoj korisnici sudjeluju u šumskim aktivnostima pod vodstvom mentora. Osim što dugoročno smanjuje stres i poboljšava raspoloženje i koncentraciju, šuma različitim kemijskim spojevima i eteričnim uljima koje otpušta u zrak potpomaže imunitetu i osobito dišnim putevima. S obzirom na veliku površinu Hrvatske pokrivenu šumama, svaki stanovnik Hrvatske bez problema može pronaći u svojoj blizini šumu prikladnu za šetnju. U tu su svrhu izgrađene i uređene mnoge poučne staze i rekreativni objekti kako bi uz prirodne šumske benefite stanovnici imali i prateću infrastrukturu za potpuno opuštanje.
Sadržaj nastao u suradnji s Hrvatskim šumama.
