Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović odlazi u ponedjeljak u petodnevni državni posjet Švedskoj, bogatoj i naprednoj zemlji s kojom Hrvatska želi želi osnažiti zanemarene političke i gospodarske odnose.
Do uzvratnog posjeta na najvišoj razini dolazi četiri godine nakon što je u Hrvatskoj bio švedski kralj Carl Gustaf XVI. i nešto više od mjesec dana od posjeta Švedskoj ministra vanjskih poslova Davora Ive Stiera.
Dosad je od šefova hrvatske države u Švedskoj bio jedino predsjednik Mesić 2003. godine, ali to je bio posjet radnog karaktera.
Zagreb i Stockholm partneri su u EU-u, a Hrvatska, članica Unije od 2013., želi s nordijskim zemljama intenzivirati zanemarene bilateralne odnose, a ne samo održavati veze u okviru europskih institucija i sastanaka u Buxellesu.
Hrvatska posebno želi ojačati gospodarsku suradnju s europskom predvodnicom u inovacijama, po uzoru na najveću hrvatsku ICT kompaniju u švedskom vlasništvu Ericsson Nikola Tesla koja zapošljava 3000 ljudi.
S najvišim švedskim dužnosnicima, poslovnim ljudima i znanstvenicima te s predstavnicima Hrvata, Grabar Kitarović će se susresti tijekom petodnevnog putovanja u Stockholm, Goteborg, Malmo i Lund.
U švedskoj prijestolnici razgovarat će s kraljem Gustafom XVI. i kraljicom Silvijom, premijerom Stefanom Lofvenom, predsjednikom parlamenta Urbanom Ahlinom, a u vojnom centru u Kungsängenu s ministrom obrane Peterom Hultqvistom.
U predsjedničinu uredu najavili su i sastanak s Marcusom Wallenbergom, članom moćne obitelji financijaša i bankara, suvlasnika velikih kompanija poput Electroluxa, Ericssona i Saaba.
Predsjedničini suradnici kažu da tema neće biti borbeni zrakoplovi Gripen, koje proizvodi Saab, a spominjani su kao jedna od opcija za modernizaciju hrvatskog ratnog zrakoplovstva.
Vlada i predsjednica, ujedno vrhovna zapovjednica oružanih snaga, trebali bi do kraja godine donijeti odluku o nabavi novih zrakoplova koji bi trebali zamijeniti zastarjele ruske MIG-ove 21.
Iskustva Švedske, koja nije članica Sjeveroatlantskog saveza i od ljeta ponovno uvodi obvezno služenje vojnog roka, mogla bi biti zanimljiva hrvatskoj vladi desnog centra i predsjednici koji podupiru ideju o nekom obliku vojne obveze ukinute 2008.
Švedska, koja nije iskusila oružani sukob na svom teritoriju više od dva stoljeća, ukinula je vojnu obvezu 2010. jer se činila nepotrebnom, a na ponovno uvođenje odlučila se ove godine zbog pogoršanja sigurnosne situacije u Europi, posebno pojačane demonstracije vojne moći Rusije.
Tema političkih razgovora bit će i migracije, jedno od najspornijih pitanja oko kojeg nema suglasnosti između članica EU-a. Švedska, zemlja od deset milijuna stanovnika, u povijesnom je migrantskom valu 2014.-2015. primila 244.000 tražitelja azila, najviše u Europi po glavi stanovnika. Hrvatska je bila isključivo tranzitna zemlja na tzv. balkanskoj ruti, glavnom pravcu za dolazak izbjeglica i migranata s Bliskog istoka u bogate zemlje zapadne Europe.
Prošle je godine u Švedsku stiglo samo 30.000 migranata, pošto je u ožujku 2016. balkanska ruta zatvorena, a Švedska, nakon desetljeća velikodušne useljeničke politike, uvela granične kontrole i oštre propise o davanju azila.
Posjet Švedskoj ima snažnu gospodarsku dimenziju, pa će se u Goteborgu održati poslovni forum na koji dolaze čelnici petnaestak hrvatskih tvrtki, poput Ericssona Nicole Tesle, Dalekovoda, Montinga, Gredelja i Tehnike. Predsjednica će u tom gradu obići i znanstveni park Lindholmen, a u Stockholmu studio Ericssona.
Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, ukupna robna razmjena između Hrvatske i Švedske u 2016. iznosila je 255,7 mil EUR, 43 posto više u odnosu na 2015. Izvoz u Švedsku bio je 125,3 mil EUR, što je rast od 78,2 posto prema prethodnoj godini i predstavlja 1,02 posto ukupnog hrvatskog izvoza. Uvoz iz Švedske u 2016. iznosio je 130,4 mil EUR, 20,2 posto više nego 2015. i čini 0,66 posto ukupnog hrvatskog uvoza.
Hrvatska najviše izvozi putničke i izletničke brodove, trajekte i slična plovila, montažne zgrade, električne transformatore, pokućstvo i cement, a uvozi telefonske aparate, vučna vozila, motorna vozila za prijevoz robe i odašiljače za radiodifuziju i televiziju.
Grabar-Kitarović će se na svim postajama petodnevne turneje po Švedskoj susreti i s predstavnicima Hrvata kojih je, prema hrvatskim izvorima, između 35.000 i 40.000.Oni su u prošlom stoljeću stigli u tri vala - 60-tih godina kao ekonomski, a 70-tih kao politički migranti te 90-tih bježeći pred ratom u BiH.
>>Švedska uvodi obavezni vojni rok do 11 mjeseci
Predsjednica koja može ići po čitavom svijetu i biti na ponos svom narodu, za razliku od prethodne dvojice bitangi