Iako je riječ o sporu koji traje petnaestak godina, “novi” slučaj s nekretninama benediktinki na Rabu mogao bi baciti sjenu na ulazak Hrvatske u EU. Naime, dnevnik Talijanske biskupske konferencije Avvenire u subotu je podsjetio na ovaj slučaj, u kojem je sada već bivša poglavarica u samostanu svetoga Andrije u Rabu Giuseppina Bacchia prozvala bivšeg rapskog gradonačelnika Zdenka Antešića i aktualnog zamjenika ministra pomorstva, prometa i infrastrukture zbog prodaje dvaju stanova koji su u njihovu vlasništvu. Riječ je o zgradi s dva stana koja se naslanjaju na rapski samostan sagrađen u 11. stoljeću. Stanovi su pak sagrađeni 1938. Benediktinke već godinama vode pravnu bitku za povrat stanova koje su same sagradile jer su im bili potrebni zbog smještaj novakinja i gostiju, uglavnom donatora. Jučer nas je u samostanu, uz časnu Bacchiju, primila i nova poglavarica Marina Škunca i ispričala povijest njihove borbe za pravdu.
Nisu odustajali
– U slučaj smo uključile i odvjetnike jer je to pravna stvar, a mi smo molitveni red. Naša odvjetnica Jadranka Andreis radi na tome slučaju. Odvjetnik dviju obitelji koje žive u toj kući došao nas je pitati hoćemo li im prodati kuću, što nije dolazilo u obzir jer smo u postupku povratka. Nisu odustajali, drugi su nas put pitali hoćemo li im stanove iznajmiti, što nije dolazilo u obzir. Na sudu su nas pitali zašto tražimo ono što je naše jer, kako nam je objasnila odvjetnica, stanovi su izuzeti iz posjeda, ali ne i iz vlasništva. Godine 2000. ili 2001., Antešić je sasvim ležerno stanove prodao. Pokušale smo razgovarati s njime, ali bez uspjeha. Nama taj gostinjak treba, kod nas je velika potreba, a tamo je najprije bila ambulanta i još jedan stan u koji je smještena siromašna obitelj. Rečeno nam je da će ostati ondje dok se ne snađu, a ostali su do danas. Odvjetnica nam je rekla da Antešića treba tužiti zbog zloporabe položaja i nepoštovanja procedure cijelog povrata imovine – kazala nam je časna Škunca napominjući kako Grad Rab pri prodaji nije imao valjane dokumente pa ostaje nejasno kako ih je uopće prodao. Stanari su, nastavlja časna Škunca, znali da ih ne želimo prodati.
– Čim smo Antešića tužili, našao je vremena razgovarati s nama. Koliko mi znamo, oba su stana prodana za po 1100 eura. Tražili smo od njega poništenje kupoprodajnog ugovora, ali nam je kazao kako on ništa ne može učiniti. Proces se nastavlja – kazala je časna Škunca, odlučna da zajedno s ostalih devet sestara, koliko ih je u samostanu, dođe do imovine. Žive u teškim uvjetima, uglavnom im pomažu Talijani donacijama u hrani te drugi dobročinitelji, a snalaze se i izradom čestitki i ostalih proizvoda.
– Povrat te kuće nije luksuz, nego naša potreba.
Zahvalne Matijeviću
Zahvalne su Antešićevu prethodniku Zdenku Matijeviću koji im je, simbolično, novčano ipak pomagao. Kod obnove fasade Grad Rab nije, kaže časna Škunca, dao ni kune premda je samostan star više od 1000 godina te je vrijednost otoka.
– Matijević nam je plaćao i zdravstveno osiguranje, to je nastavio i idući gradonačelnik Željko Barčić, ali je nakon što je došao Antešića to obustavljeno. Ni jedan samostan nema tako dugu tradiciju i nikada nije bio zatvoren. Mi ovdje trajemo, to je naš zavjet stabilnosti – kazala je časna Škunca. Samostanu je vraćena zemlja, ali je nema tko obrađivati. Zbog dugotrajnosti postupka benediktinkama je isplaćena i odšteta od 11.000 kuna
Kao što rekoh, vrlo sumnjiva priča. Njihova odvjetnica je samo trebala staviti u gruntovnicu plombu da se stanovi nalaze u postupku povrata imovine do okončanja kojeg ih nije moguće prodati. To što je povrat za Benediktinke izgleda završio loše pa nisu ni postale vlasnice stanova bi najbolje objasnilo situaciju. U slučaju Dajle je zauzet stav da je država već obeštetila Benediktince sporazumom s Italijom pa je onda jasno zbog čega je i ovaj slučaj završio na isti način. Odšteta je isplaćena tako da nema povrata imovine jer tako kaže MEĐUDRŽAVNI sporazum s Republikom Italijom. Dva stana ga sigurno neće srušiti.