Za idućih deset godina želimo Europsku uniju koja će biti sigurnija, koja će cvjetati, biti konkurentna, održiva i društveno odgovorna, koja će biti voljna i sposobna igrati ključnu ulogu u svijetu i koja će znati oblikovati globalizaciju, stoji u završnoj izjavi koju su potpisali šefovi država i vlada 27 zemalja EU koji su se okupili u Rimu na obilježavanju 60-te obljetnice potpisivanja Rimskih ugovora kojima je utemeljena današnja Unija.
Različiti ritmovi
U istoj dvorani u kojoj su 25. ožujka 1957. šest država potpisali začetak Unije, jučer je 27 država potpisalo izjavu o daljnjem djelovanju i udruživanju. Sama činjenica da je prije 60 godina Rimske ugovore potpisalo šest država (Francuska, Zapadna Njemačka, Nizozemska, Belgija, Luksemburg i Italija), a Velika Britanija, premda je bila pozvana nije ih htjela potpisati, a da je danas potpise pod deklaraciju stavilo 27 država (opet bez Londona), dovoljno govori o razvitku Europe. Među današnjim potpisnicima bio je i hrvatski premijer Andrej Plenković.
Ova deklaracija znaci i odgovor na pojavu populistički stranaka koje bi ponovno dijelile Europu državnim granicama, zabranama, carinama, odnosno uveli zabranu onoga, slobodnog kolanja ljudi, roba i ideja, na čemu je sazdana današnja Europa.
Kao što je Europa poslije Drugog svjetskog rata ujedinjavanjem znala odgovoriti na izazove, prije svih na ratne opasnosti, tako sada postoji nada da će se pronaći odgovori na izazove današnjice.
“Želimo Uniju u kojoj će građani imati nove prilike za razvitak kulture i socijale, te za ekonomski rast. Želimo Uniju koja bi trebala ostati otvorena onim europskim zemljama koje poštuju naše vrijednosti i zauzimaju se u njihovu provođenju” stoji u Izjavi, koja je ipak stvorena uz kompromise, ali više jezične nego sadržajne. Naime, Poljska i ostale zemlje višegradske skupine pribojavali su se stvaranja EU u dvije i više brzina, odnosno nekom vrstom skupine država prve lige i skupinom država druge lige. Stoga je u Izjavi riječ “brzina” zamijenjena izrazom “ritam”. Dakle, zemlje će se udruživati ne raznim “brzinama”, već raznim “ritmovima”. Na prvi pogled možda bi to moglo značiti promjena izraza radi promjene, ali Poljska je time bila zadovoljna. Dakle države EU će “plesati” različitim ritmovima, odnosno na pojedinim pitanjima neke će države imati veću suradnju, a na drugim manju. Hrvatska je najmlađa članica EU, ali ne želi zaostajati za prvima. Prema izjavi Plenkovića, Hrvatska bi trebala biti u ritmu s državama koje žele bliskiju suradnju, kazao je Plenković, ali uvijek u interesu građana. Zapravo izjava je usredotočena na građane. Više se puta u njoj spominje riječ “građani” kako bi se istaknulo da EU nije zajednica temeljena na birokraciji, već na čovjeku i njegovim potrebama.
Četiri su osnovne postavke Izjave. EU treba biti sigurna i razvijati se uz održivost, brinut će o socijali i biti snažnija na svjetskoj sceni. Europa odlučna u sučeljavanju s terorizmom i organiziranim kriminalom. Europa napretka i održivosti je ona koja će generirati rast i zapošljavanje, u kojoj će ujedinjeno tržište biti snažno, spojeno i u ekspanziji, koja će svojima učiniti tehnološku evoluciju i sa stabilnom jedinstvenom i još jačom monetom ostvarivati mogućnosti za rast, koheziju, konkurenciju, inovaciju i razmjenu posebno između malih i srednjih poduzeća.
Ulaganja i reforme
Koja će promicati snažan i održiv rast kroz ulaganja i strukturalne reforme, te koja će se zauzeti za dolazak do potpune ekonomske i monetarne unije. Unije u kojoj će ekonomije konvergirati, u kojoj će energija biti sigurna i isplativa, a okoliš čist i zaštićen. EU će na temelju održivog rasta poticati ekonomski i socijalni napredak, definirajući istodobno integritet unutarnjeg tržišta. Vodit će se računa o različitostima u nacionalnim sustavima i temeljnoj ulozi socijalnih strana. Promicat će se jednakost između žena i muškaraca. U EU će mladi primati najbolje učenje i obrazovanje, te će moći studirati i nalaziti posao na cijelom kontinentu. Štit će se kulturno bogatstvo i promicati kulturne različitosti. Europa želi biti snažnija na svjetskoj pozornici. Razvijat će još više postojeće partnerstvo i istodobno stvarati nova. Jačat će obrambenu industriju, te osnažiti sigurnost i obranu, ali i suradnju s NATO-om zadržavajući nacionalne pravne situacije. Koja će u okviru UN-a braniti multilateralni sustav uređen na pravilima.
- Želimo da EU bude velika glede velikih pitanja, a mala u malim pitanjima - kaže se. Želi se EU pretvoriti u bolji instrument za građane. Prije svega se želi odgovoriti na zabrinutosti građana i otvoriti razgovor s nacionalnim parlamentima. Nastojat će se vratiti povjerenje u EU kakvo je bilo u najboljim godinama te zajednice u kojoj su svi Europljani vidjeli svoj dom i perspektivu za boljitak.
>> Hoće li Rimska deklaracija držati vodu godinu ili još 60?
>> EU nije à la carte – uzmete što vam se sviđa, ostalo odbacite
Bla bla bla... Lista floskula za naivne koju slušamo zadnjih 15-tak godina a događa se sve suprotno... I sada oni misle da zato jer su se oni našli u Rimu, sada će sve krenuti dobrim smjerom... Miš misliti.